Jer nas se tiče - Inicijativa za izmještanje deponije Uborak, Mostar

Održana javna rasprava – Mostarci protiv proširenja deponije Uborak

Mještani naselja Bijelo Polje i Vrapčići, sjeverno od Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), usprotivili su se u ponedjeljak, 14. juna, na javnoj raspravi proširenju sporne deponije Uborak.

Riječ je o regionalnom odlagalištu otpada čije mještani zatvaranje, sanaciju i izmještanje protestima i blokadama traže od 10. juna 2019. godine.

Tema javne rasprave u Gradskoj vijećnici Mostara bila je Studija o procjeni uticaja na okoliš projekta proširenja deponije Uborak.

Prema tom projektu, pored postojeće stare deponije, zatim jedne stare rupe, tzv. kasete, nove deponije koja je već puna, te još jedne kasete koja je skoro napunjena, kopala bi se još jedna kaseta, s rokom trajanja od šest i po godina.

Studiju je sačinila konsultanska firma Institut za građevinarstvo „IG“ iz Banjaluke, na zahtjev Grada Mostara i deponije Uborak.

Rukovodilac Službe za zaštitu životne sredine firme „IG“ iz Banjaluke, Siniša Cukut, prezentirajući Studiju uticaja na okoliš projekta proširenja deponije, naveo je kako projektom uopće nije predviđena izgradnja postrojenja za pročišćavanje procjednih, odnosno otpadnih voda, kao ni postrojenja za tretman otpadnih plinova.

„Ne mogu se obezbjediti potrebni uslovi za zaštitu okoliša na lokalitetu deponije i njenoj okolini“, rekao je uz ostalo Cukut, navodeći zaključke iz Studije uticaja na okoliš, te je kazao i da projekat “nije bezbjedan sa stanovišta uticaja na okoliš“.

Cukut je iz Studije naveo i da je deponija smještena oko 300 metara od najbližeg naselja – Gornji Vrapčići, dok se najbliža kuća nalazi na udaljenosti od svega 80 metara zračne linije. Deponija Uborak, naveo je, nalazi se 12 kilometara od gradske jezgre Mostara.

Rezultati analize su pokazali i da je prisutno zagađenje kod podzemnih voda, zatim zemljišta, gdje je na mjernim stanicama na lokalitetu deponije utvrđeno prisustvo kancerogenih, teških metala.

Mještani naselja oko deponije Uborak na javnoj raspravi istakli su da se na deponiji nije odlagao samo komunalni, nego i medicinski i animalni otpad, kao i da procjedne vode iz deponije završavaju u obližnjem potoku Sušica, koji se ulijeva u Neretvu, a ona u Jadransko more.

Tvrde i da deponija Uborak već godinama radi bez odgovarajuće okolinske dozvole.

Potpredsjednik Udruženja građana „Jer nas se tiče“, koje zastupa mještane, Nijaz Hodžić, naveo je kako je u ponedjeljak, 14. juna ujutro na lokalitetu deponije Uborak izbio i požar sa ogromnim, crnim dimom.

Hodžić, koji na lokalitetu Uborka posjeduje pogon za proizvodnju gljiva, rekao je da mu je taj požar nanio štetu.

„Od požara koji je jutros nekad izbio, ja imam danas štetu od 5.000 maraka (oko 2560 eura) na 12 filtera, na 12 ogromnih klima, koje ulaze u prostorije, odnosno komore te gljivare. Koga ću ja tražiti? Od koga ću ja naplatiti jutrošnju štetu?“, rekao je uz ostalo Hodžić.

On je naveo i da je posadio 270 stabala trešanja, koja uobičajeno daju oko 10 tona tog voća, ali da u posljednje četiri godine, od posljedica zagađenja, uroda uopće nema.

Mještani su naveli i da gotovo da nema kuće na tom području bez oboljelih od nekih od kancerogenih oboljenja.

„Nedvojbene statističke posljedice su ogromno povećanje mortaliteta, ogromna količina oboljelih od najtežih kancerogenih oboljenja, koje ima gotovo svaka kuća na tom prostoru“, rekao je uz ostalo zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, Ahmed Džubur, koji se takođe protivi proširenju deponije Uborak.

Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, obećao je na javnoj raspravi da će pitanje deponije Uborak, uz konsultacije sa strukom, rješavati u što kražem mogućem roku.

„Da li je to tri godine, godinu dana ili pet godina, ja ovaj čas to ne znam. Ali vam mogu obećati kao gradonačelnik da ću sve poduzeti da to bude što kraći rok“, rekao je Kordić.

On je spomenuo i Plan prilagođavanja upravljanja otpadom u Mostaru, kojeg je sačinilo Ministarstvo okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (jedan od dva entiteta u BiH), prema kojem je rok za zatvaranje deponije Uborak od tri do pet godina.

„Bilo je ovdje sporno da li je onih pet predloženih godina paravan za ostanak deponije gore, jer je neko spomenuo pet i više godina. Odgovorno vam tvrdim, kad sam ja u pitanju, i ljudi koji meni odgovaraju u Gradskoj upravi, da to neće biti tako“, rekao je Kordić.

Gradsko vijeće Mostara održalo je 10. juna i tematsku sjednicu o problemu deponije Uborak.

Na sjednici je osam kompanija iz BiH i Evrope ponudilo rješenja za problem upravljanja otpadom u Mostaru, uključujući i spaljivanje otpada, proizvodnju struje iz smeća, sortiranje i reciklažu i slično.

Zaključeno je da će gradonačelnik Mostara formirati radnu grupu koja bi, na osnovu analiza, trebala predložiti najprihvatljivije rješenje za Grad Mostar, a koja je u skladu sa strategijom upravljanja otpada FBiH.

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH objavilo je 29. aprila na svojoj zvaničnoj internet-stranici dokument, u kojem je dat rok Gradu Mostaru, da u roku od tri godine zatvori spornu deponiju Uborak.

Deponija je u junu 2019. godine izbila u žiži javnosti, nakon što je mreža nevladinih organizacija “Naše društvo” iz Mostara objavila da se na Uborku odlaže i otpad sa gradskog pročistača otpadnih voda, za kojeg se sumnjalo da sadrži i bojni otrov piralen.

Od tada, mještani su u više navrata blokirali ulaz u deponiju, ne dozvoljavajući odlaganje otpada sa ulica gradskih i prigradskih naselja, usljed čega je u par navrata Mostar bio doslovno zatrpan smećem.

Pogledaj više