Vlast u Srbiji kao da mnogo ne zabrinjava manifestacija nezadovoljstva građana na ulicama. Ponavlja se situacija koja je bila prisutna i tokom prethodnih ciklusa protesta, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavljivao kako mogu slobodno da se okupljaju i šetaju koliko god žele, samo da ne uništavaju ništa oko sebe.

Kao slikovit primjer takvog odnosa može se vidjeti i najnovija izjava vlasnika Pink televizije Željka Mitrovića kako će – iako je najavio da će ga ukinuti na zahtjev predsjednika Srbije – nastaviti s emitovanjem rijalitija „Zadruga“, jer za to nema nikakvih zakonskih prepreka.

Prkosan stav vlasti izgleda da je bio signal i dijelu opozicije koja podržava proteste da najave radikalizaciju građanskog okupljana i proširenje protesta na više mjesta u Srbiji. U praksi bi to trebalo da znači, kako obavještavaju iz opozicije, proteste slične onima koji su bili protiv Rio Tinta.

Proširenje protesta

Vlast u Srbiji očigledno nema namjeru da ispuni ništa od zahtjeva protesta i lideri opozicije zato ističu da će uz pomoć protesta nasilje stati – ili će Srbija stati. Protesti će se stoga ove subote 17. juna, pored Beograda, održati i u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Kako za DW primjećuje Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, kaže da su „protesti u Srbiji još uvijek u toku, i da je teško govoriti o njihovim dometima“, ali je, kaže, „najveći uspjeh do sada odlučnost ljudi da stanu iza tih zahtjeva“.

Radikalizacija je pri tom mač sa dvije oštrice, kaže Popović. „Veliki broj ljudi izlazi na ulice poštujući činjenicu da su to mirni protesti. Trebalo bi zato izbjegavati riječ radikalizacija, ali sigurno je da se mora osmisliti nešto novo što će jednostavno da korenspondira s razvojem situacije“, smatra naš sagovornik.

Vučić je jako uzdrman

Protesti imaju veliki energetski potencijal, primjećuje novinar Đorđe Vlajić, „ali mislim da su ti protesti dosta osjetljivi. Ne znam, naime, ukoliko opozicija potpuno preuzme proteste, koliko će u tom slučaju građani željeti da se svrstavaju uz određene političare i njihove poruke i namere.“

Kada je riječ o širenju protesta, Đorđe Vlajić u izjavi za DW skreće pažnju da su se „protesti već proširili i na druga mjesta u Srbiji. To pokazuje da se otpor građana širi. Ali, dio građana zaista pokazuje nezadovoljstvo što je to previše mirno i što taj pritisak nije radikalniji. S druge strane ima i onih koji nisu za oštre sukobe s vlastima. Vučić s treće strane pokušava da sukobi građane među sobom i da pri tome satanizuje opoziciju. Kao konačni rezultat imamo činjenicu da je Vučić jako uzdrman ovim protestima i on će nekako morati da odgovori na ono što građani traže“, ističe Vlajić.

Dragan Popović ipak smatra da „vlast prikriva strah tom glumljenom odlučnošću. Zato je i porastao nivo nasilja, jer je to oduvijek dio radikalske politike. Suočili su se s nečim s čim ne znaju šta da rade. Toliko veliko i evidentno nezadovoljstvo i upornost ljudi njih navodi da posegnu za antidemokratskim sredstvima“, upozorava Popović.

Sukob dvije volje

Mislim da vlasti neće učiniti nijedan ustupak, kaže Đorđe Vlajić, ali i dodaje da „što duže ovi protesti budu trajali, vlast će biti sve slabija, a pritisak sve veći. Zato oni sada imaju namjeru da obeshrabre građane, da im pokažu da je to uzaludno i da ih natjeraju da odustanu od protesta. To je sada sukob dvije volje: volje građana da pokažu nezadovoljstvo i zatraže da se nešto mijenja, i vlasti koja želi da konzervira sadašnju situaciju“, napominje Vlajić.

Aleksandar Vučić proteste pokušava da razvodni prije svega najavama vanrednih izbora, istovremeno nudeći opoziciji nekakav dijalog. Međutim, obje stvari se plasiraju u javnost kao potpuno neobavezne i nezvanične informacije, jer niti opozicija dobija nekakav zvaničan poziv na dijalog, niti se izbori bar za sada ozbiljno razmatraju. Sve je ostalo na nekim maglovitim ponudama sa Vučićevih javnih nastupa i, kako kaže Dragan Popović, „taj poziv na dijalog prije svega nije iskren“.

„On dolazi od ljudi koji već deset godina tendenciozno uništavaju i samu mogućnost dijaloga u zemlji. Čak i ako bi bilo nekog dijaloga, očekivao bih da oni budu uz neke međunarodne posrednike, jer je teško očekivati bilo kakve rezultate dijaloga koje će organizovati sama vlast. Što se tiče izbora, mislim da su ovog puta pročitani, da to neće proći i da niko osim njega neće izaći na te izbore, ukoliko se ne ispune barem neki zahtjevi protesta“, kaže Popović za DW.

Spoljni i unutrašnji pritisak

Najava izbora je više prijetnja opoziciji nego što je to realno, ocjenjuje Đorđe Vlajić. „Aleksandar Vučić je sada i pod pritiskom da završi neke stvari oko Kosova, a izbori su samo dalje odlaganje te priče. To je nova doza pritiska. Najavljeno podmićivanje građana je samo njegov pokušaj da nekako oslabi ovaj unutrašnji pritisak na sebe. Ponuda dijaloga je ono što se u šahu zove otrovna figura na tabli i pokušaj podjele opozicije, što bi na kraju trebalo da razvodni proteste i izbjegne ispunjenje zahtjeva sa protesta“, zaključuje Đorđe Vlajić.