Sindikat zaposlenih u Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UINO BiH) organizirao je štrajk upozorenja koji počinje u ponedjeljak, 4. aprila, i trajat će svaki dan od 12 do 14 sati, sve do ispunjenja osnovnih uvjeta koje traže zaposleni u ovoj državnoj instituciji.

Uposleni se žale na “mizerne plaće, diskriminaciju i nepostojanje kolektivnih ugovora, zbog čega su im ugrožena materijalna i sva druga prava”. Državna vlast ih, kako tvrde, godinama ignorira.

“Nažalost, prisiljeni smo na ovaj korak. U trećem mjesecu prošle godine obratili smo se Vijeću ministara BiH kao svom poslodavcu tražeći vraćanje osnovice za obračun plaće na razinu iz 2008. godine, donošenje zakona o plaćama i naknadama zaposlenih u UINO BiH, izjednačavanje prava zaposlenih u UIONO te potpisivanje kolektivnog ugovora”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata UINO BiH.

U maju 2021. godine je, kako je kazala, najavljen štrajk sa svim spomenutim pitanjima i obrazloženjima.

“Nikad nam nije odgovoreno”, kazala je za Mrnjavac.

Osnovica 244 eura, smještaj plaćen samo šefovima

Mrnjavac je istaknula da je uposlenicima UINO BiH osnovica za obračun plaća dva puta smanjivana, “tako da je 13 godina naša plaća ne zamrznuta, nego je umanjena u odnosu na onu iz 2008”.

“Ta osnovica trenutno iznosi 475,65 maraka (oko 244 eura). Na razini entiteta Federacije BiH najniža plaća iznosi 543 marke (oko 278 eura), a u entitetu Republika Srpska 590 maraka (oko 302 eura). I vraćanjem na 535 maraka (oko 274 eura) iz 2008. godine to će i dalje biti najniža osnovica”, naglasila je Mrnjavac.

Dodala je kako je suvišno govoriti o važnosti ove institucije koja se bavi prikupljanjem i raspodjelom prihoda od carina, poreza na dodanu vrijednost (PDV) i akciza kao posebnih trošarina na naftu i naftne derivate, duhan i duhanske proizvode, alkohol i slične neizravne poreze.

“Odlukom Vijeća ministara BiH su naknade za odvojeni život i smještaj uposlenicima UINO-a BiH dodijeljene šefovima, rukovodećim službenicima, ali ne i običnim službenicima najnižeg ranga, dakle carinicima koji se po potrebi službe često premještaju na udaljene lokacije i koji imaju iste te troškove, ali ih moraju platiti od svoje mizerne, najniže plaće”, pojasnila je Mrnjavac treći zahtjev uposlenika UINO-a BiH.

Naglasila je da je to “diskriminacija zaposlenika na nižim instancama”. Jedan od zahtjeva je i potpisivanje kolektivnog ugovora “jer je to jedina država u regiji i Evropi, možda i svijetu koja nema kolektivni ugovor na državnoj razini”.

“Ne samo da su ugrožena naša materijalna prava iz radnog odnosa, već uopće naša prava na rad i sva prava koja bismo trebali ostvariti samim radom u našoj instituciji. Tri reprezentativna sindikata su već pripremili taj dokument i dvije godine radili na njegovom usuglašavanju. Dostavili smo ga Vijeću ministara BiH, imenovali smo pregovaračke timove, ali Vijeće ministara nije ništa učinilo po tom pitanju. Nisu imenovali ni pregovarački tim”, rekla je Mrnjavac za RSE.

Vijeće ministara BiH je na zadnjoj sjednici održanoj 30. marta usvojilo vraćanje osnovice, ali tek nakon što se usvoji proračun za 2022. godinu.

Državni proračuni za prošlu, 2021. godinu kao i tekuću godini nisu još uvijek usvojeni zbog blokade institucija koja je počela prošlog ljeta.

“To nama ne znači ništa. Naučili smo se na takva obećanja koja su za nas samo mrtvo slovo na papiru. Nemamo povjerenja u vlasti”, kazala je Mrnjavac.

Dodala je da je Vijeće ministara, što se tiče četiri spomenuta zahtjeva sindikata, “jedino imenovalo radnu skupinu za socijalni dijalog koja je imala jedan sastanak”.

“Ne može radna skupina rješavati ove probleme, već Vijeće ministara”, kazala je Mrnjavac.

Što se tiče primanja zaposlenih u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, Mrnjavac kaže kako je najniža plaća uposlenika sa srednjom stručnom spremom 475,65 maraka (oko 244 eura) pa sa ostalim dodacima na plaću iznosi ukupno oko 600 maraka (oko 300 eura).

“Zaista je to mizerno u odnosu na niže instance – entitete, distrikt, kantone i općine gdje jednako rangirani službenici imaju primanja veća za 300 do 800 maraka (od 150 do 400 eura). Vrlo je nekorektno da jedan inspektor u državnoj instituciji kao što je naša ima plaću možda 1000 maraka (oko 510 eura), dok njegov kolega na entitetskoj razini ima možda i duplo veću”, kazala je Mrnjavac.

Napomenula je da se “sav prihod od neizravnih poreza raspoređuje nižim razinama, dok o državnoj razini nitko ne vodi računa”.

“Nama su dva puta smanjivali plaće koje nikad nisu pratile rast prihoda i uopće rast troškova života, dok niže instance to redovito prate. To je diskriminacija, nekorektnost, bahat odnos prema državnoj instanci. Vidjevši da nema drugog načina, mi smo se odlučili na štrajk”, zaključila je Mrnjavac.

Rast plaće na nižim razinama

U prva tri mjeseca 2022. godine, prihodi od takvih poreza koje prikuplja UINO iznosili su više od 2,22 milijarde maraka (više od 1,14 milijardi eura) što je za 406 miliona maraka (oko 208 miliona eura) više nego u istom razdoblju prošle godine.

Svi proračuni u BiH (državni, entitetski, kantonalni i općinski) se s oko 85 posto financiraju od indirektnih poreza, navode iz Sindikata UINO. Za financiranje svih institucija BiH, uključujući i Oružane snage BiH ili UINO, se već godinama izdvaja isti iznos od oko 680 miliona maraka (oko 348 miliona eura). Sav višak prihoda, navode iz Sindikata UINO, završi u entitetskim kasama.

“Kap koja je prelila čašu” su posljednje najave da će se plaće na entitetskoj razini povećati za dodatnih deset posto, a sve zbog porasta prihoda od indirektnih poreza.

Iz Sindikata UINO navode da “nemaju ništa protiv povećanja plaća i na nižim razinama vlasti, ali više ne žele nijemo trpjeti ‘maćehinski’ odnos svih u BiH prema zaposlenima u UINO-u BiH”.