Pravna država najznačajniji je saveznik građana u borbi za zaštitu prirode i svojih interesa. Čak i krhka i premrežena političkim uticajima, kakva je naša, ona pokazuje mnogo veću otpornost prema koruptivnim uticajima i zloupotrebama, od političkog sistema.
A kombinacija “klasičnog” građanskog aktivizma i protesta, s jedne, i pravne borbe, s druge strane, pokazuje se kao dobitno rješenje, pred kojim padaju ili bivaju bar ozbiljno uzdrmani koruptivni lanci utemeljeni na bliskosti Kapitala i centara političke moći i njihovi projekti iza kojih stoji pohlepa i privatni interes, nasuprot javnom.
Posljednji primjer je presuda Okružnog suda u Banjaluci, po tužbi Aarhus centra protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Odlukom suda poništena je ekološka dozvola izdata od ovog ministarstva, za mini hidroelektranu Samar, na Kasindolskoj rijeci i Ministarstvo obavezano da tužiocu nadoknadi troškove upravnog spora.
Na Facebook stranici neformalne grupe građana “Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci”, koja se već godinama bori protiv izgradnje mini hidroelektrana na ovoj rijeci i ukazuje na nelogičnosti, nezakonitosti i višestruku štetnost ataka na ovu rijeku, ovim povodom, uz presudu, objavljen je kratak komentar:
“Idemo dalje. Dobili smo ovu bitku. Sad je na ekološkim inspekcijama da obustave izvođenje radova na MHE Samar. Nikad nećemo odustati od Kasindolske rijeke.”
Svojevrsna suzdržanost u reakciji, rezultat je lošeg iskustva sa sistemom koji je sposoban ignorisati sve, uključujući i sudske presude. Ili bar odgađati sa njihovom promjenom, da bi se dalo na vremenu investitoru da završi predviđene radove.
Uostalom, grupa je nedavno organizovala proteste u Istočnom Sarajevu, upravo zato što je vlast ignorisala sopstvene propise i na građansku inicijativu koju je podnijela ova grupa, nije odgovorila u za to predviđenom roku.
A radi se o inicijativi koju je potpisalo preko 2000 građana Istočnog Sarajeva. I kojom se traži zaustavljanje izgradnje MHE Samar i MHE Slapi na Kasindolskoj rijeci i pokretanje procedure o zaštiti Kasindolske rijeke u skladu sa Prostornim planom RS do 2025. i da se obezbjedi zakonito poslovanja MHE Podivič, te, brisanje iz prostornog plana Republike Srpske mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci.
Iz Eko Akcije su, komentarišući donesenu presudu, pogodili samu suštinu problema:
“Ovo je još jedan primjer koji pokazuje da se prilikom izgradnje malih hidroelektrana u BiH zakoni redovno krše, dok investitori nekažnjeno nastavljaju gradnju nimalo se ne obazirući na zakone i sudske odluke. To naravno ne bi bilo moguće da ne postoji direktna sprega između investitora i političkih elita. Ovo je još jedan primjer koji pokazuje da čuvari naših rijeka, našeg pravnog poretka i našeg okoliša nisu državne institucije i njihovi brojni, dobro plaćeni državni službenici i naimenovani političari u ulogama ministara i direktora, već ljudi koji žive pored rijeka i aktivisti udruženja za zaštitu okoliša”.
U ovom kontekstu treba primijetiti da je ono što fali u uspješnim pričama o dobijenim pravnim bitkama građanskih aktivista – odgovornost nadležnih institucija i pojedinaca u njima.
Zato je vrlo značajno istrajavanje na odgovornosti konkretnih ljudi iz sistema, koje vidimo kod nekih građanskih grupa širom BiH (u Drvaru, u Goraždu,…), i nakon uspješnog rješenja samog konkretnog problema. Jer, dok neodgovorni ili korumpirani pojedinci koji uzrokuju društvenu štetu i uznemirenje građana ne počnu odgovarati za svoja (ne)djela, stalno ćemo se vrtiti u krug.
No, aktivisti okupljeni oko zaštite Kasindolske rijeke još su daleko od rješenja problema s kojim se suočavaju. Pa su tako juče, na svojoj stranici objavili:
“Iako je Sud donio presudu u kojoj se poništava ekološka dozvola za MHE “Samar”, danas, 2. avgusta su radovi idalje u toku i zbog istih imamo ovakvo zamućenje vode nizvodno! Mi ćemo već danas poslati dopise u kojima zahtjevamo inspekcijski nadzor. Nadamo se i apelujemo na nadležne da izađu na teren i da zaustave izgradnju!”
U sistemu i sa političarima koji na svakom koraku pokazuju da ne shvataju šta ustvari znači pravna država i koji sebe doživljavaju kao moć iznad zakona, a zakone kao nešto relativno, što ne važi za njih i one oko njih i što se može primjenjivati selektivno, potrebno je mnogo snage i upornosti za borbu za svoja prava.
Zato je vrlo značajno kad građanski aktivisti kažu ono što govore i ovi iz “kasindolske grupe”: “Mi nikad nećemo odustati!”
