Dobro došli u zemlju u koju je moguće da prekršite ovlaštenja prilikom realizacije projekta vrijednog 10,5 miliona KM, koji finansiraju građani Federacije Bosne i Hercegovine, a da tužilašta u tome ne vide razlog za pokretanje tužbe.

Nakon skandalozne odluke Tužilaštva BPK, o kojoj je portal Antikorupcija.info već pisala, da neće provesti istragu protiv Muhameda Ramovića, bivšeg gradonačelnika Goražda i Envera Adžema, rukovodioca službe za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica Goražda, jer, po mišljenju donosioca te odluke, nisu ostvarena sva obilježja krivičnih djela za koja su prijavljeni, niti sva obilježja nekog drugog krivičnog djela, tj. „ne postoje osnovi sumnje da su prijavljene osobe počinile krivična djela“, građani su, tom istom Tužilaštvu, uputili pritužbu na ovu odluku.

I nakon 15 dana stiže odgovor Tužilaštva BPK građanima Goražda, u kome se navodi da je podnesena pritužba krajnje neosnovana.

Ali idemo redom.

Prošle godine, Federalno ministarstvo prostornog uređenja donijelo je odluku kojom se poništava urbanistička saglasnost i odobrenje za gradnju obaloutvrda u centru Goražda, jer opština Goražde putem svoje službe uopšte nije bila nadležna za izdavanje navedenih rješenja već je za izvođenje navedenih radova urbanističku saglasnost moglo izdati isključivo navedeno Federalno ministarstvo, kao nadležan organ uprave. Nakon ove odluke, građani, okupljeni oko inicijative „Spasimo Drinu“, su nadležnom kantonalnom tužilaštvu predali krivične prijave protiv odgovornih osoba, smatrajući da se radi o zloupotrebi višemilionskog projekta, iskazujući sumnje u koruptivne radnje od strane uprave Grada prilikom odabira projekta.

Nakon desetomjesečnog čekanja da Tužilaštvo Tužbu uzme u razmatranje i neprimjerenih komentara glavnog kantonalnog tužioca, na urgencije građana da Tužilaštvo konačno počne raditi svoj posao („Očigledno vam se žuri“), javnosti je, sredinom septembra, konačno saopštena odluka (o neprovođenju istrage) koja je potvrdila sumnje građana u rad ovog tužilaštva i optužbe o prethodnom odugovlačenju s ciljem „kupovanja“ vremena, da javnost i mediji zaborave na ovaj slučaj.

Aktivisti grupe “Spasimo Drinu” podnose pritužbu na ovakvu odluku Tužilaštva, ali im se, kao što smo već naveli, odgovara da je ona neosnovana.

Pritom, Tužilaštvo BPK smatra da je pritužba građana neosnovana iz formalnih razloga – jer građani nisu jasno naveli koji zakon je povrijeđen radnjama Tužilaštva.

Dakle, samo ako ste pravnik možete pisati Tužilaštvu, ostali građani mogu čekati pravdu i na nekom drugom mjestu. Recimo, pored one dvojice što čekaju Godoa.

Dodatno, u svojoj „Obavijesti“ Tužilaštvo navodi da podnosioci pritužbe nisu ovlašteni da predstavljaju oštećene i da govore umjesto njih, da bi odmah nakon toga naveli da oštećenih, zapravo, po njihovoj ocjeni, zapravo i nema. Što je tek skandal.

Kantonalni tužilac u svom odgovoru građanima, naime, tvrdi da „nijedno lice koje se smatra oštećenim nije došlo u Tužilaštvo ili MUP da prijavi štetu koja je nastala od obaloutvrde ili zida“ i da je „na osnovu svih podnesenih dokaza i provjera Tužilaštvo ocijenilo da nema oštećenih, a i da postoje oni bi se javili, dali izjavu, popunili imovinskopravni zahtjev i tražili štetu.“

Pritom se građane koji su podnijeli prijavu i pritužbu optužuje: „Očigledno je da vi bez dokaza navodite neodređena lica i njihov broj kao oštećene, koje treba tužilaštvo da traži…“. A Tužilaštvu to, očigledano, ne pada na pamet. Odnosno, ne pada im na pamet da se ozbiljno bave svojim poslom i provedu istragu, u slučaju u kome su sami konstatovali neovlašteno izdavanje dokumenata od strane gradskih službi, i to za posao vrijedan preko 10 miliona KM.

Prema odgovoru kantonalnog tužioca moglo bi se zaključiti da Tužilaštvo ne prati medije, ne vidi proteste građana, ne registruje javne izjave oštećenih građana, niti shvata pojmove materijalne i nematerijalne štete,… Odbacuje prijave i pritužbe građana iz formalnih razloga, ne baveći se suštinom.

Nadalje, tužilac navodi da u zakonima ili drugim propisima nije određeno da je potrebno pribaviti mišljenje građana koji žive pored rijeke Drine o tome šta se planira graditi. Dakle, Tužilaštvo smatra da nije uopšte važno što preko puta izgrađenog visokog betonskog zida žive ljudi koji su htjeli kuću koja gleda na Drinu, a ne u zid, što je tim ljudima vrijednost imovine drastično pala (za Tužilaštvo nema štete i nema oštećenih?), što je Drina tim ljudima simbol života i izvor zadovoljstva (čiji gubitak je značajniji i od same finansijske štete!), što se za gradnju takvih objekata, po važećim propisima, moraju pitati članovi mjesne zajednice,…

Tužilaštvo ide čak tako daleko da, bez pokrenute istrage i sudskog procesa, samo tvrdi da prijavljeni, u nezakonito provedenom poslu (izdajući rješenja za koja su nenadležni) vrijednom 10 miliona KM – „ni sebi ni drugom nisu pribavili bilo kakvu korist“.

Jasno je, prema mišljenju Tužilaštva – grad ne pripada građanima, nego onima koji vladaju njima. A da je pravna država davno poklekla i da jedna pravila vrijede za političare i s njim povezane moćnike a druga za „obične“ građane, to vidimo na svakom koraku i u svakom trenutku.

No, građani, ipak, ne posustuju i ne odustaju. Izrevoltirani ovakvim odgovorom Tužilaštva BPK, negormalna grupa građana „Spasimo Drinu“ obratiti će se Federalnom tužilaštvu, radi preispitivanja da li je u konkretnom slučaju prekršen Krivični zakon.

„Od Federalnog tužilaštva očekujemo da zaštiti interese građana i da neko konačno odgovara za nelegalno izgrađenu obaloutvrdu na Drini. Pozivamo sve nadležne institucije da reaguju.“, istakao je Mirsad Kadrić, mještanin naselja Luka u Goraždu, jedan od oštećenih (čija je porodica pretrpila materijalnu i nematerijalnu štetu) za koje Tužilaštvo tvrdi da ne postoje.