Održivost eko sistema rijeka Bunice, Bune i Neretve ozbiljno je ugrožena najavljenim gradnjama mini hidroelektrana Bune I i II, po osnovi odluke Vlade HNK-a koja je donesena 2004. godina, čime bi najveća prirodna blaga Hercegovine otišla u nepovrat. Ovo je, između ostalog, kazano večeras u Mostaru prilikom predstavljanja “Deklaracije o zaštiti rijeka Bunice, Bune i Neretve”, koju je izradila koordinacija udruga okupljenih sa ciljem zaštite Bunice, Bune i Neretve.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je 2014. godine donijela odluku o davanju koncesija za korištenje voda rijeke Neretve za proizvodnju električne energije izgradnjom objekta mini HE “Buna I” snage do 5 MW i mini HE “Buna II” snage do 5 MW.
Adnan Đuliman iz NO Novi val i jedan od članova deklaracije za zaštitu rijeka Bune, Bunice i Neretve je naglasio kako će najveća prirodna blaga Hercegovine otići u nepovrat, ukoliko se ova odluka Vlade HNK-a ne poništi.
Stoga se prvom tačkom deklaracije koju je Đuliman predstavio traži poništenje odluke o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrane Buna I i Buna II. Pored toga, traži se vraćanje lokaliteta Bunskih kanala u status spomenika prirode po ranijoj odluci Zavoda rezervat prirodnih predjela, te da se lokalitet stavi pod institucionalnu zaštitu u skladu sa standardom IUCN-a i da se u konačnici ovome lokalitetu vrate sportske aktivnosti kao što su kajakaštvo, rafting i sportski ribolov. Uz sve to, kako je naglašeno, nužno je osnovati lokalno i savjetodavno tijelo koje bi omogućilo pronalaženje najboljih rješenja za očuvanje sliva rijeke Bune, Bunice i Neretve i trajno zaštiti ovo atraktivno i ekološki izuzetno područje, koje je nekada slovilo za prepoznatljivi biser Hercegovine u čitavoj regiji.
“Cilj ove deklaracije je zaštita Bune i Bunice i Neretve, a nastala je kao produkt potrebe mještana Bune i Blagaja da se uključimo u aktivnosti vezano za izgradnju hidroelektrana Buna I i Buna II. Nakon određenog vremena pripremanja napravljen je tekst deklaracije koji je poslan prije svega lokalnim organizacijama na području Grada Mostara, međutim u vrlo kratkom razdoblju došla je podrška iz svih dijelova BiH, među kojima su Bihać, Sarajevo, Tuzla, Banjaluka, Doboj i Konjica”, kazao je Đuliman.
Do sada je, kako ističe, 19 organizacija dalo podršku ovoj deklaraciji, a podrška osviještenih građana i ekoloških organizacija, kako ističe, konstantno stiže sa svih strana.
Rijad Durkić, ispred koordinacije udruženja koja se bore za zaštitu rijeka Bune, Bunice i Neretve je naglasio kako je mnoštvo građana i organizacija uznemireno zbog najava građenja mini hidroelektarna Buna I i Buna II, baš na zaštićenom lokalitetu.
“Smatramo da sumnjivi privatni kapital nastoji iskoristiti slabost pravne države i uništiti najveće prirodno bogatstvo koje Hercegovina ima, sve za rad nekog ekstra profita vrlo uskog kruga ljudi”, kazao je Durkić.
Te rijeke jednog dana kad uništimo, kako je naglasio, njih više neće biti. Hidroelektrane koje se planiraju raditi, kako je ustvrdio, plasiraju vrlo površne priče, koje apsolutno ne stoje.
“Nije tačno da mini hidroelektrane nemaju negativan utjecaj na ekosistem odnosno na floru i faunu, kažu nezavisne studije. S druge strane, apsolutno je pogrešna tvrdnja da gradnja takvih objekata rješava pitanje nezaposlenosti građana, jer takva mini hidroelektrana zapošljava jednog čovjeka u prosjeku. Treća stvar je da kod nas niko ne razmišlja o energetskom optimumu i o tome koja je ekonomska korist gradnje takvih objekata u državi koja proizvodi električnu energiju za 30 do 40 posto više od vlastitih potreba”, kazao je Durkić.
Pored svega toga, kako je naglasio, lokalna zajednica strahuje za vlastite živote i moguće poplave, koje bi, tvrdi on, prema urađenim studijama izgradnjom ovih mini hidroelektrana bile neminovne. Stoga je predstavnik lokalne zajednice Buna, Miroslav Barišić, najavio potpisivanje peticije koje počinje već sljedeće sedmice.
Da je strah lokalne zajednice veoma opravdan potvrdio je Oliver Arapović, koji je govorio o uticaju takvih objekata na ekosisitem. Stoga je urbanista Sejo Pintul podsjetio svekoliku javnost na značaj prirodnog bogatstva Bune, Bunice i Neretve, koji se nalaze pred uništenjem, a trebali bi, kako je poručio, uz pravu strategiju biti ponos ne samo Mostara i BiH, nego čitave regije.
