Zbog gradnje malih hidroelektrana, Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od dva miliona evra – navodi se u Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji BiH, koja je urađena po narudžbi Centra za životnu sredinu iz Banajaluke.
Ističe se da će šteta biti višestruko veća ako se nastavi sa trenutnim modelom podsticaja gradnje malih hidroelektrana.
Autor analize Damir Miljević objasnio je kako su u uspostavljenom sistemu koncesija i podsticaja u gradnji malih hidroelektrana, dobitnici isključivo vlasnici tih hidroelektrana sa zagarantovanim profitom, te banke koje kreditiraju njihovu izgradnju.
Sa stanovišta društvene koristi, niti jedna mala hidroelektrana ne doprinosi građanima Bosne i Hercegovine, već nanosi nemjerljivu štetu, ističe Miljević.
“Društvena korist koju mi ostvarimo po osnovu rada malih hidroelektrana i sistema podsticaja u BiH iznosi negdje oko 8,5 miliona maraka godišnje. Za to mi angažujemo, odnosno mi, građani i privreda, damo 12,5 miliona maraka godišnje, tako da je čisti gubitak, odnosno društvena šteta koja po tom osnovu nastaje, negdje oko četiri miliona maraka godišnje”, dodaje Miljević.
Samo sa postojećim hidroelektranama i daljnjom primjenom trenutnog modela podsticanja proizvodnje električne energije, za deset godina šteta će premašiti 40 miliona maraka, navodi Miljević pojašnjavajući da bi ta šteta mogla biti i mnogo veća.
“S obzirom da na ulazak u sistem podsticaja, apliciranje za premiju po osnovu proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana, čeka još 69 već izgrađenih objekata, a ako svi oni budu pušteni u sistem, ukupna društvena šteta koja će nastati će biti preko 80 miliona maraka”, tvrdi Miljević.
U Centru za životnu sredinu iz Banjaluke navode kako su ekonomskom analizom htjeli da pokažu da novac kojim građani plaćaju podsticaje za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju nije opravdan nikakvim javnim interesima.
“Hidroelektrane, u ovom slučaju male, imaju ogroman uticaj na ljude, na lokalne zajednice, na širu društvenu zajednicu ali isto tako i na ekonomiju, što znači i na trenutno stanje u našoj državi ali i na daleku budućnost. Imajući u vidu da svi potrošači električne energije u BiH plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije kroz mjesečne račune za utrošenu električnu energiju, svrsishodnije bi bilo da se taj novac usmjeri u podsticaje za smanjenje potrošnje energije i stvarne obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetro energija. Hidroelektrane donose mnogo više štete nego koristi, a ovom analizom želimo to još jednom dokazati, sada isključivo sa strane finansijske neisplativosti”, kaže predsjednica Centra za životnu sredinu, Nataša Crnković.
I u samim udruženjima koja se bave zaštitom prirode ističu kako je neuobičajeno lako izmijenjeno zakonodavstvo kako bi se sve prilagodilo profitu na BH rijekama. Uspostavljen je sistem koji je izazvao pravu navalu na koncesije i sistem podsticaja.
Betonskim konstrukcijama se uništavaju i presijecaju gornji tokovi najljepših rijeka u zemlji. Samo u Bosni i Hercegovini planirana je gradnja 300 minihidroelektrana.
Saša Podić iz sarajevske nevladine organizacije “Eko Akcija” ističe da je šteta od dva miliona evra godišnje samo vrh ledenog brijega, i da sve što se dešava budi sumnju o kriminalnoj sprezi vlasti i privatnika u oblasti gradnje malih hidroelektrana.
“Zamislimo sad da mi kao društvo zaista moramo da ih pravimo (male hidroelektrane). Zašto ih mi ne pravimo? Zašto ih zajednica ne pravi? Zašto je dato privatnicima? Mi smo računali, na primjer, od male hidroelektrane koja se radi upravo na Doljanki u Jablanici, koju naš čuveni košarkaš Teletović (Mirza Teletović, prim. nov.) gradi, da će njegov godišnji prihod biti 1,8 miliona maraka. E pa zamislite da je taj godišnji prihod otišao Općini Jablanica, koliko je tu radnih mjesta i sreće moglo biti napravljeno”, upitao je Podić.
“Oni imaju garantovane cijene otkupa tokom 12 godina u FBiH i 15 godina u RS. Šta bi se desilo da smo mi sličan model napravili za proizvođače malina, za proizvođače smilja? Zašto su oni povlaštena kategorija?”, riječi su Podića.
Ispunjavanje ciljeva i međunarodnih obaveza BiH po osnovu učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto domaćoj potrošnji vlade entiteta su dominantno zasnovale na izgradnji novih kapaciteta i povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, umjesto na smanjivanju potrošnje.
Postojeći sistem dobijanja koncesija je složen, haotičan i neuravnotežen sa puno prostora za diskreciono odlučivanje što stvara mogućnost za manipulacije, korupciju i nelojalnu konkurenciju, zaključuje se u Analizi koja se bavila korisnošću gradnje malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini.
Zbog svega toga, Damir Miljević je mišljenja da je potrebno hitno redefinisati način davanja koncesija, kao i davanje podsticaja kako bi se izbjegla dalja društvena šteta. Urađena Analiza dio je međunarodne kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, koju provode organizacije RiverWatch i EuroNatur, u saradnji sa lokalnim partnerima u zemljama Balkana.
Planirana izgradnja 3.000 hidroelektrana
Tri četvrtine rijeka Balkana ekološki su toliko vrijedne da bi trebale biti u potpunosti isključene iz planova za razvoj hidroenergije, saopštila su udruženja Riverwatch i EuroNatur koja provode kampanju “Sačuvajmo plavo srce Evrope”.
U okviru kampanje sačinjen je Eko-masterplan za vodene tokove od Slovenije do Grčke koji ukazuje na zone koje trebaju biti izuzete od gradnje novih hidroelektrana.
U tu svrhu istražena je riječna mreža dužine preko 80.000 kilometara.
Rezultat je da je oko 61.000 kilometara rijeka (76 odsto) visokog ekološkog kvaliteta koje su označene kao zone isključenja za nove hidroelektrane.
Trenutno je oko 3.000 hidroelektrana planirano ili u izgradnji između Slovenije i Grčke. Oko 1.000 je planirano u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2.000 područja.
Prema Eko-masterplanu, 89 odsto svih planiranih hidroenergetskih projekata nalazi se u tzv. zonama isključenja.
Energetska studija, koja je naručena za Eko-masterplan pokazuje da bi se ovi projekti mogli lako zamijeniti razvojem drugih obnovljivih izvora energije, posebno sunca i vjetra.
Hidroelektrane uzrokuju ogromnu štetu prirodi, pa je odlučujući faktor u fazi planiranja odabir lokacije. Ovaj plan kombinuje znanja o biološkoj raznovrsnosti, rijekama i plavnim područjima, kao i o zaštićenim područjima.
Sa društvenog aspekta postoji hitna potreba za djelovanjem, jer se sve više i više građana odupire planovima za izgradnju hidroenergetskih objekata.
Balkanu su potrebne promjene u energetskim politikama, smanjenje velikih energetskih gubitaka, zaustavljanje razvoja hidroenergije i ulaganja u solarnu i vjetro energiju zaključak je ovih organizacija.
