Četiri godine od poništenja izbornih rezultata za Gradonačelnika i Skupštinu grada Doboj na 89 od ukupno 106 redovnih biračkih mjesta u ovoj izbornoj jedinici, te zahtjeva Centralne izborne komisije da procesuiranjem Okružno javno tužilaštvo Doboj i Osnovni sud u Doboju utvrde krivicu članova biračkih odbora, sve je izvjesnije da će u ovom, kao i brojnim drugim slučajevima u BiH, biti po onoj narodnoj “Pojeo vuk magarca”.
OJT Doboj je u maju prošle godine završilo svoj posao kada je u pitanju podizanje optužnica u predmetu poništenih Lokalnih izbora u Doboju iz novembra 2020. godine. Prve optužnice Tužilaštvo je objelodanilo 20.04.2022. godine, a neposredno prije toga 15.04.2022. u Doboju su od strane udruženja “Pravda za Doboj”, bliskog vladajućem SNSD-u, organizovani protesti zbog pokrenutih postupaka protiv dobojskih članova biračkih odbora. Protestanti su uz sirene i sa transparentima prodefilovali gradskim ulicama i zaustavili se ispred OJT Doboj, gdje su iznijeli svoje protivljenje “proganjanju” članova biračkih odbora. Upravo su protiv tih najbučnijih protestanata u narednih godinu dana podizane optužnice sa precizno navođenim detaljima na koji način su kao članovi biračkih odbora dopisivali glasove svojim kandidatima, glasali za umrla lica u biračkim spiskovima i na drugi način pokušali da prekroje izbornu volju građana i obezbijede ubjedljivu podršku svojim favoritima.
U tome ih je poništenjem izbornih rezultata onemogućio CIK, a na ponovljenim izborima 21.02.2021. godine neki od tih protežiranih kandidata su imali manje 15 do 17 hiljada glasova nego na poništenim izborima dva mjeseca ranije.
Tužilaštvo nakon sprovedene istrage od 67 formiranih predmeta nije pronašlo osnov za optuživanje članova biračkih odbora na ukupno 23 biračka mjesta, na kojima je CIK poništio izbore. Međutim, članove tih biračkih odbora nije zaobišlo kažnjavanje, pa je CIK po njihovoj sprovedenoj istrazi za one koji nisu obuhvaćeni optužnicama OJT Doboj, izricao novčane kazne predsjednicima biračkih odbora u visini od 800 KM, a članovima po 600 KM. Svi oni dobili su i zabranu učestvovanja u izbornom procesu četiri godine po pravosnažnosti odluka.
Kako bi nakon četiri godine od poništenih rezultata izbora na dvije trećine ukupnih biračkih mjesta u Doboju i održanih novih Lokalnih izbora u BiH 5. oktobra 2024. godine provjerili kako stoje stvari sa procesuiranjem označenih od strane CIK-a da su se bavili nezakonitim radnjama na prethodnim izborima, portal Antikorupcija.info je odgovor potražio od nadležnih u Osnovnom sudu Doboj. Dobijeni rezultati potvrđuju mišljenje onih koji su ubjeđeni da Doboj, kada su izbori u pitanju, ostaje „grad slučaj“.
„U vezi sa Vašim zahtjevom obavještavamo Vas da je u ovom sudu u radu ukupno 67 predmeta Izborna prevara, od čega je u 36 prdmeta bilo izjašnjenje o krivnji, 10 predmeta u kojima je zakazano ročište, 12 predmeta u kojima je donesena oslobađajuća presuda, 5 predmeta u kojima je donesena oslobađajuća presuda i nije uložena žalba, 2 predmeta u kojima je oslobađajuća prvostepena presuda ukinuta, jedan predmet gdje je donesena odbijajuća presuda i ista je pravosnažna i jedan predmet, gdje je izrečena uslovna osuda“ – jučerašnji (16.12.2024.) je dostavljeni odgovor našem portalu iz Osnovnog suda u Doboju.
Analizom dostavljenih podataka vidljivo je da je riječ o oslobađajućim presudama, te da se na jednom broju predmeta i poslije četiri godine od poništenja izbornih rezultata u Doboju još uvijek radi. A, što se tiče osuđujućih presuda, samo je jedna i to uslovna.
„Ispada da je CIK bio puno rigorozniji za očigledne i dokazane krivične radnje koje su se u Doboju dešavale na velikoj većini biračkih mjesta na Lokalnim izborima i da je za one koji nisu obuhvaćeni optužnicom OJT Doboj barem izricala novčane kazne. OJT i Sud u Doboju očito nisu bili kadri da bar simbolično na taj način kazne više od 300 falsifikatora i počinioca izbornih prevara, koliko ih je bilo obuhvaćeno potvrđenim optužnicama. Time je dat signal da nalogodavci izbornih prevara, kao i oni koji ih direktno čine, nastave sa tim radnjama i u budućnosti, što je porazno za društvo u kojem živimo“ – reakcija je na ovu temu Momira Dejanovića, predsjednika Centra za humanu politiku.
