Od ukupnog broja obustavljenih istraga, više od 6.600 istraga je obustavljeno iz oblasti privrednog kriminala u kojima je bespovratno nestalo milijarde maraka, novca građana Republike Srpske.
Nijedan tužilac nikada nije pozvan na bilo kakvu odgovornost zbog obustavljanja istrage, jer je amnestiran famoznim članom 29. Zakona o tužilaštvu RS. O ovom članu ćemo nešto kasnije.
Pojednostavljeno rečeno, tužioci su kao bijeli medvjedi i amnestirani od bilo kakve krivične ili prekršajne odgovornosti za svoje kriminalne odluke.
U slučaju da se neko žalio na odluku tužioca o obustavi istrage, o toj žalbi ponovo su odlučivale kolege tog tužioca. I tako u krug, već duže od deceniju, pravda u Srpskoj je zapala u živo blato.
Ne treba ni čuditi što korupcija cvjeta na sve strane i što se stotine miliona maraka novca građana umjesto u povećanje penzija i plata trenutno slijeva na debele bankovne račune političara i njihovih jataka u istorijskoj pljački Republike Srpske.
Sistem koji u Srpskoj godinama štiti korumpirane nosioce javnih funkcija toliko je savršen da bi mu pozavidjele i mafijaške porodice.
Sa jedne strane, korupcija guta milijarde narodnog novca, a sa druge strane začaranog kruga, tužioci aminuju sve kriminalne radnje obustavljanjem istraga.
Banjalučki advokat Dario Sandić ističe da je potpuno jasno da postoji veliki uticaj trenutne politike na rad tužilaštva.
-Kako drugačije objasniti da u 15 godina nije procesuiran niti jedan političar, a kod činjenice da smo u dubokom finansijskom minusu, da smo u dubokoj diskriminaciji građana, da smo u dubokoj socijalnoj rupi, da smo u dubokom zdravstvenom kolapsu, odnosno da smo na samom dnu svih ljestvica, odnosno pokazatelja, u Evropi. Jednostavno ovako više ne ide, ali vidjećemo koliko još građanima treba da shvate da je sve u njihovim rukama, a ne da su oni u rukama političara, odnosno vidjećemo koliko će Evropa biti zainteresovana da i ova područja pristupe EU- izjavio je Sandić za Gerila.info.
Najsiromašniji i najjadniji u Evropi
Dragutin Ilić predsjednik Saveza penzionera i potomaka, ističe da je više od 27.500 istraga obustavljeno u periodu vladavine trenutne političke, izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.
-U Savezu penzionera i potomaka Banjaluka su članovi koji su bivši pripadnici MUP-a Republike Srpske, te obavještajno bezbjednosnih struktura, ali i doktori ekonomskih nauka i pravnici. Naši stručnjaci procjenjuju da je naredbama o nesprovođenju istraga nanesena šteta u najmenjem iznosu od 15 milijardi maraka budžetu Srpske, budžetima lokalnih zajednica i javnim preduzećima RS- objasnio je Ilić.
Dodaje kako je nefunkcionisanje tužilaštva i istražnih organa, odnosno MUP-a RS, dovelo do ogromnih socijalnih razlika, odnosno socijanog raslojavanja stanovništva, nezadovoljstva mladih i sve većeg odlaska u inostranstvo.
– Postali smo najsiromašnija i najjadnija država u Evropi- istakao je Ilić i dodao da je to glavni razlog izostanka stranih investicija bez kojih nema napretka.
Začarani krug
Narodna supština Republike Srpske je još 2018. godine donijela novi Krivični zakonik u kojem je predviđena krivična odgovornost za tužioce i sudije. Međutim, većina predvođena SNSD je vrlo vješto izbjegla da obriše i famozni član 29. Zakona o tužilaštvu RS. Na njegovom ostanku insistirali su najviši politički dužnosti u Republici Srpskoj, a jasno je i zašto.
Ovaj član glasi: “Glavni tužioci, zamjenici glavnih tužilaca i tužioci ne mogu biti krivično gonjeni, uhapšeni ili zadržani u pritvoru, niti mogu odgovarati u građanskom postupku za mišljenje koje daju ili za odluke koje donose u okviru službene dužnosti”.
-Javnost je odavno svjedok da ogromna većina izvještaja i podnesenih krivičnih prijava posebno iz oblasti privrednog kriminala uopšte ne doživi da budu dio neke optužnice za koruptivna krivična djela ili slično. Radi se o stotinama miliona maraka, milijardama koje su opljačkane kroz kriminal u javnim preduzećima, ali i drugim ustanovama- objasnio je Ilić.
Propale optužnice za tešku korupciju
Vrlo je zanimljivo analizirati i one slučajeve koji sticajem okolnosti svoje finale imaju pred sudovima. Srpska se ne može pohvaliti visokim kaznama za koruptivna krivična djela. Nije nadležnima pomoglo ni što su u statistiku o koruptivnim krivičnim djelima uveli i podmićivanje policajaca sa 10 ili 20 maraka.
Tako su na zatvorske kazne zbog korupcije u Republici Srpskoj u periodu od 2016. do 2019. po optužnicama Republičkog javnog tužilaštva- Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala osuđene su samo dvije osobe, a najstroža kazna po optužnici Republičkog javnog tužilaštva iznosila je tek godinu dana zatvora.
U međuvremenu se ništa značajnije nije promijenilo, naprotiv situacija je još gora. Naime, nakon maratonskog sudskog postupka službenici RUGIP-a su oslobođeni za višemilionske zloupotrebe oko državnog zemljišta u Banjaluci. Istovremeno, Vrhovni sud RS je ukinuo prvostepene presude bivšem zamjeniku pravobranioca RS Mirku Stojčinoviću i njegovom pomoćniku Borislavu Jeličiću.
Prvostepenom presudom Stojčinović je bio osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora, a Jeličić na godinu dana zbog zloupotrebe službenog položaja.
Stojčinović je prvostepenom presudom bio osuđen po tri tačke optužnice vezane za nezakonitosti oko imovine u predmetima “Naš dom”, “Građa” i “Poljoprivredna škola”.
U prvostepenoj presudi se navodilo da je Grad Banjaluka bio oštećen za višemilionski iznos. Pored zatvorske kazne, optuženima je bila izrečena i zabrana obavljanja delatnosti državnog službenika u roku od tri godine, što je odlukom Vrhovnog suda RS takođe ukinuto.
To je to što se tiče stotina hiljada maraka novca poreskih obveznika koje je u svom dugogodišnjem radu progutalo Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva kada su u pitanju predmeti teške korupcije.
Najzanimljivije je da u nazivu ove pravosudne institucije, koja bi trebala biti vodilja u borbi protiv teškog kriminala, piše Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala.
Iako je korupcija odavno procvjetala u svakoj instituciji, značajnih predmeta i optuženih imena nema, ali zato ima luksuznih auta za šefove, plata koje su i po nekoliko puta veće od prosječnih, seminara na idiličnim lokacijama, bonusa.
Da korupcije ima pokazuju nam i gotovo svakodnevni primjeri iz Federacije BiH, ali i zemalja regiona gdje nema sedmice, a da se ne desi hapšenje zbog koruptivnih krivičnih djela.
Prema podacima Tužilaštva Republike Srpske jasno je da zatvorskih kazni za koruptivna krivična djela gotovo da i nema, a i kada ih ima onda su više nego mizerne da bi bile prevencija bilo kome da ne čini pomenuta krivična djela.
Prema podacima Republičkog javnog tužilaštva – Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala, od svog osnivanja, 1. jula 2016, do kraja 2019. godine na zatvorske kazne od godinu dana, odnosno 5 mjeseci osuđene su samo dvije osobe za koruptivna krivična djela.
– Ovo odjeljenje je u svom radu u navedenom periodu imalo 362 predmeta iz oblasti koruptivnih krivičnih djela protiv 782 osobe. Završeno je 305 predmeta protiv 672 osobe, dok je neriješenih 57 predmeta protiv 110 osoba – naveli su iz RJT.
Najveći broj predmeta i u Republičkom javnom tužilaštvu okončan je naredbom o nesprovođenju istrage.
Podignute su 22 optužnice protiv 29 osoba. Najviše je izrečeno novčanih kazni u ukupnom iznosu od 62.500 maraka.
Prema podacima Republičkog javnog tužilaštva, naredbom o nesprovođenju istrage riješena su 203 predmeta protiv 450 osoba. U 16 predmeta, kojim je bilo obuhvaćeno 28 osoba, istrage su obustavljene, a spajanjem ili ustupanjem su riješena 64 predmeta protiv 165 osoba. Osim dvije zatvorske kazne i novčanih kazni, četiri osobe su osuđene na uslovnu kaznu dok je jedna oslobođena krivice.
“Kadija te tuži, kadija ti sudi”
Advokat Dario Sandić za Gerila.info ističe da je sve krenulo nizbrdo kada je prije 18 godina izvršena reforma krivičnog zakonodavstva i kada je sva „vlast“ u pogledu pokretanja krivičnog postupka predata tužiocima u ruke.
Naime, od tada oštećeni može samo da sjedi i gleda sa strane kako tužilac vodi istragu, te kasnije podiže optužnicu i istu zastupa pred sudom.
– Međutim, svjedoci smo velikog broja obustava istraga, kao i naredbi o neprovođenju istraga čime se u potpunosti onemogućava oštećeni da dokaže pred sudom da mu je neko počinio zlo, odnosno da je prema njemu neko izvršio nedozvoljenu radnju. Smatram da se ovdje radi o povredi prava na pristup sudu, jer kada tužilac odluči da neće provoditi istragu onda više ne postoji niti jedan način da oštećeni tu odluku preispita ili dovede u pitanje njenu ispravnost, te da lice, za koje smatra da je počinilo krivično djelo, bude izvedeno pred sud, jer jedino sud ima pravo i ovlaštenje da utvrđuje nečiju odgovornost- izjavio je advokat Sandić.
Ovdje je kako navodi, tužilac taj koji onemogućava da se za neko lice pred sudom dokazuje da je krivo ili nije.
– Pored ove gore posljedice, postoji još jedna koja je veoma opasna za vladavinu prava i demokratiju, a to je nepostojanje posljedice za radnje tužioca. Naime, kada tužilac utvrdi da se neće provoditi istraga, on uopšte ne snosi nikakve posljedice za takvu odluku, jer protiv ove odluke oštećeni može uložiti pritužbu o kojoj, opet, odlučuju tužioci tužilaštva u kojem radi i tužilac koji je donio odluku protiv koje se pritužba izjavljuje. Ovdje je u potpunosti ispunjena narodna izreka: “Kadija te tuži, kadija ti sudi”- smatra Sandić.
Imajući u vidu gore navedeno i nepostojanje odgovornosti za tužioce, jasno je da postoji veliko pitanje zloupotrebe ovog tužilačkog ovlaštenja – da protiv nekoga obustavi istragu ili odluči da se ista neće provoditi, a kod postojanja dovoljno elemenata i dokaza da se istraga provede.
Hapse se samo sitni dileri, milionski kriminal se ne dira
Banjalučki advokat Dario Sandić je kako otkriva za Gerila.info do sada u više navrata podnosio krivične prijave protiv nosilaca političkih funkcija zbog njihovog bahatog i nezakonitog djelovanja, ali niti jedna od prijava nije rezultirala optužnicom.
-O nekima još nije ništa odlučeno, a u nekim sam dobio naredbe o nesporovođenju istrage. Većina naredbi o nesprovođenju istrage su sadržale poprilično paušalne, netačne i smiješne navode tužioca koje su varirale od netačnih navoda, do toga da se konstatuje da podnosilac prijave nije dostavio dokaze o činjenicama koje navodi u prijavi.
Kada bih napisao pritužbu na ove naredbe o nesprovođenju istrage i naveo da je tužilački posao da vrši radnje otkrivanja i dokazivanja, odnosno da ja kao fizičko lice nemam ovlaštenja da prikupljam podatke, vršim saslušanje svjedoka i osumnjičenih i tako dalje, dobio bih samo akt kojim se odbija moja pritužba kao neosnovana- objašnjava Sandić.
Banjalučki advokat smatra da ponašanje tužilaca predstavljaju veliki problem u otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, jer svoj posao ne rade kako bi trebalo, odnosno da vrše zloupotrebe svojih zakonskih ovlaštenja, jer ne postoji nikakva posljedica za takvo ponašanje. Naravno da se ova pojava ne može generalizovati i da postoje tužioci koji svoj posao dobro, časno i ispravno rade, ali je sada već svima jasno da loši momci vode u odnosu na dobre momke i da nas takvo ponašanje vodi u sunovrat…ili nas je već odvelo.
Kada je u pitanju privredni kriminal Sandić ističe da je jasno da tužilaštva ne rade svoj posao nikako, jer smo svjedoci privrednog kriminala na svakom ćošku, ali nema niti istraga, niti optužnica, niti suđenja, niti lica na izdržavanju zatvorskih kazni.
-Svaki dan u medijima imate informaciju o stečaju preduzeća, o neplaćenim poreskim obavezama, o manjcima u javnim ustanovama i institucijama, o negativnim revizorskim izvještajima, o probijanju budžeta, ali nemam niti jedne informacije o djelovanju tužilaštva u svim navedenim slučajevima. Takođe, činjenica da niste dobili informacije o imenima tužilaca koji su vršili obustave istrage ili naređjivali nesprovođenje istrage jasno govori o nemogućnosti kontrole njihovog rada i utvrđivanja pojedinačno odgovornih tužilaca za loš rad. Zato i imamo mišljenje javnosti da su svi tužioci korumpirani i loši- rekao je Sandić.
Tu i tamo kako kaže, imamo poneku informaciju o hapšenju sitnih dilera droge, saobraćajnim nezgodama, provalama ili krađama i to je to.
Ozbiljne i opasne prestupe i njihove izvršioce ne vidimo na optuženičkim klupama iako posljedice njihovog djelovanja vidimo na svakom koraku.
Sandić ističe da je prijeko potrebno da se promijeni postojeći Zakona o krivičnom postupku, da se vrati mogućnost da oštećeni ima ulogu tužioca pred sudom, da se uvede mogućnost kontrole rada tužilaca, kao i sudija, te da se omogući utvrđivanje odgovornost tužilaca za njihov rad.
– Kada sudska vlast, kao treći stub vlasti i kao kontrolni mehanizam izvršne vlasti, počne da funkcioniše onda ćemo imati i pravu državu i pravnu sigurnost i vladavinu prava. Do tada imamo, i imaćemo, povlašćene i potlačene, a ne jednake i slobodne. Jer čim niste jednaki niste ni slobodni, a sami tim odmah ste i potlačeni- zaključio je Sandić.
