Problem neadekvatne, nekontrolisane, i najčešće koruptivne, eksploatacije šljunka postoji preko 20 godina, a posljedice njegovog postojanja su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove, te direktnom ugožavanju stambenih i poslovnih objekata, saobraćajnica u blizini korita rijeka.

Nečišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja  i nekontrolisana eksploatacija šljunka su glavni uzroci katastrofalnih poplava 2014. godine, a od opština u FBiH Maglaj je bio najviše pogođen i pretrpio je najveće materijalne štete. Direktne štete bile su na poplavljenim domovi i drugim dobrima, osim u samom gradskom području, i u osam mjesnih zajednica maglajske opštine.

Nakon što su građani Doboja, Šamca, Modriče i Vukosavlja podigli svoj glas protiv nelegalne i netransparentne eksploatacije minerala u donjem toku rijeke Bosne, sada su građani u Maglaju, kao i iz drugih lokalnih zajednica u gornjem toku rijeke Bosne, izrazili želju da se uključe u rješavanje problema u njihovim sredinama.

Naime, šljunkari bez pribavljenih dozvola vade materijal iz vodotoka rijeke Bosne na području, a nadležna vodna inspekcija ne reaguje po službenoj dužnosti, dok se bez sankcije i bez prestanka  vadi materijal iz vodotoka rijeke Bosne na lokalitetu Općine Maglaj.

To sve se čini dok je u toku dugotrajna procedura javne ponude, dakle dok još nisu dobijene potrebne dozvole za rad nego su tek u postupku pribavljanja istih, a niko sa nivoa lokalne samouprave ne prijavljuje dalje nadležnim institucijama nelegalne radove jer su najčešće u pitanju lokalna privredna društva. Alarmantno je da niti vodna inspekcija obilazi ove terene što je po službenoj dužnosti u njenoj nadležnosti.

Zabrinjava i to što pored nelegalne eksploatacije šljunka koju nadležni ne kontrolišu, postoje problemi na terenu, odnosno kada pravno lice dobije potrebne dozvole za vađenje šljunka. Ti problemi se ogledaju u vađenju većih količina šljunka nego što je to predviđeno elaboratom, ugovorom i vodnom dozvolom-dakle mnogo veće količine m3 nego što je to plaćeno, te zagađenje obale neiskorištenim otpadom.

A, nadležni organi Agencija za vodno područje rijeke Save i vodna inspekcija prešutno odobravaju takvo stanje i ne vrše zakonom propisane kontrole nakon izdatih dozvola i time direktno pogoduju izvođačima radova.

Sve ovo budi sumnju o korupciji većih razmjera i sprezi između nadležnih institucija i lokalnih privrednika koji se nelegalno bogate.

U proteklim godinama je utvrđeno i postojanje korupcije u oblasti upravljanja vodotokom, zbog koje se gube značajni prihodi od izbjegavanja plaćanja naknade za stvarno izvađene količine šljunka. Takođe i ugrožava se životna sredina i devastira riblji fond, poljoprivredno zemljište i drugi resursi.

Naime vađenje materijala može se vršiti samo u obimu, na način i u rokovima definiranom vodnom suglasnošću za vađenje materijala iz vodotoka i odredbama ugovora kako je to regulisano Uredbom o načinu i dodjeli prava za vađenje materijala iz vodotoka FBiH.

Građani koji su iskazali zainteresovanost za uključivanje u aktivnosti rješavanja problema na svojim primjerima ukazuju na njegovo postojanje, ali i ističu da se mora stvoriti šira građanska podrška i pritisak na donosioce odluka da se u ovoj oblasti stvari počnu rješavati. Istovremeno, ističu bojazan i reakcije lokalnih močnika, vlasnika šljunkara, ali i pojednih inspektora i predstavnika vlasti, kada se počne ukazivati na ovaj problem, jer očigledno da su u ovoj oblast vrlo veliki novčani interesi i lobiji.