U saopštenju za javnost adresiranom na poslanike u Parlamentu BiH, brojne ambasade i Delegaciju Evropske unije u BiH oni navode da je u pitanju beskoristan dokument koji ne nudi ni jedno efikasno antikoruptivno rješenje i mehanizam, a koji bi mogao da suzi postojeći manipulativni prostor za suzbijanje korupcije u javnim nabavkama, čineći je pri tom rizičnijim i neisplativijim poduhvatom.
“Najekletantniji primjer,za prethodno navedeno, je apsolutna neodgovornost u ugovornim organima po pitanju kršenja odredbi Zakona o javnim nabavkama, dok za rješavanje istog problema Direktiva EU odlučno insistira i na razmjernom, efikasnom i zastrašujućem kažnjavanju nepoštovaoca odredbi Zakona”, saopštili su iz UG Tender.
Smatraju da je Agencija za javne nabavke pri odabiru materijala za izradu predloženog dokumenta pristupila neprimjereno i neodgovorno, jer nije doslijedno poštovala pravila „prepisivačke škole“.
“Namjerno iz antikoruptivnih odredbi pojedinih članova izostavili su ključne segmente kojima se obezbjeđuje odgovornost organa i pojedinaca i kao takve oskrnavljene prezentuju u predloženoj verziji ponuđenog dokumenta, smanjujući time transparentnost i odgovornost ugovornih organa prema javnim sredstvima”, tvrde oni.
Kao primjer navode pregovarački postupak bez objave obavještenja, gdje po Zakonu o javnim nabavkama Srbije nadležna agencija dostavlja svoje mišljenje o osnovanosti sprovođenja tog postupka, dok je u zakonskim izmjenama u BiH taj dio izostavljen.
Na taj način, smatraju oni, apsolutno se ostavlja mogućnost ugovornom organu i unaprijed protežiranom ponuđaču da uspostavljenim „dilom“ bez bilo kakvih smetnji uspješno u obostranom interesu realizuju zacrtano koruptivno provođenje javne nabavke.
“S obzirom da Evropska unija insistira da se kao uslov donese prevashodno antikoruptivni dokument, koji bi efikasnije zaštitio javna sredstva i interes građana, pitamo Agenciju, Zašto u izradi Prijedloga nije iskoristila priliku i predložila da Kancelarija za razmatranje žalbi (KRŽ), kao što je to činjeno u prvom ZJN-u BiH, ili kao što to radi Republička komisija (ZJN-a Republike Srbije), izricanjem novčanih kazni ugovornim organima i ponuđačima? Izricanjem novčanih kazni od strane KRŽ-a ugovornim organima i ponuđačima drastično bi se povećao nivo odgovornosti u svakom pogledu, jer bi se iste pored ostalog objavljivale i na Portalu javnih nabavki”, poručuju iz Tendera.
Traže i da se KRŽ-u utvrdi obaveza, kao što je i kod Republičke komisije u Srbiji da sa poništavanjem ugovora o javnim nabavkama izriče novčana kazna ugovornom organu npr. od 30 odsto vrijednosti potpisanog ugovora.
“Izricanjem visokih novčanih kazni od strane KRŽ-a, obezbijedila bi se neuporedivo veća odgovornost ugovornog organa, a i konačno prekinula praksa olakog poništavanja ugovora i time otvaranje puta za provođenje netransparetnog postupka, putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja. Ugovorni organi gotovo redovno se opredjeljuju za takav vid postupka, čineći neminovno značajnu štetu po javna sredstva”, ocjenjuju u ovom udruženju.
Zaključuju kako je prevelika šteta što nije iskorištena da se u aktuelnom ZJN-u otklone brojne manjkavosti, nepreciznosti i nejasnoće.
