„Agencija za vodno područje rijeke Save u 2021. godini za područje Općine Maglaj do sada nije imala zahtjeva za vađenje materijala iz vodotoka, pa shodno tome nije sklopila nijedan ugovor o vađenju materijala iz vodotoka rijeke Bosne, niti je izdala vodne saglasnosti za 2021. godinu“.
Decidno ovakav odgovor stigao je iz Agencije u Sarajevu za neformalnu grupu građana okupljenu oko problema nelegalne eksploatacije šljunka na području Maglaja, samo sedam dana, nakon što im se grupa „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ obratila u namjeri da sačini mapu eksploatacionih polja na području ove opštine.
Agencija za vodno područje rijeke Save navela je u svom odgovoru da lokalitete za vađenje materiala iz vodotoka prethodno definiše u saradnji sa lokalnim zajednicama, odnosno u ovom slučaju sa općinom Maglaj, a količine vađenja materijala definišu se elaboratom za vađenje materijala iz vodotoka, na koji se potom izdaje vodna saglasnost.
„Ovo našoj inicijativi i pokrenutoj kampanji daje novu dimenziju, jer je više nego jasno da svi oni koji bilo gdje iskopavaju šljunak na području naše općine kopaju nelegalno. Ono što je činjenica, za što posjedujemo validne dokaze, je da je u koritu rijeke Bosne od početka ove godine eksploatisan šljunak, a utvrdili smo da je posljednji ugovor koji je bio važeći sa Agencijom za vodno područje rijeke Save istekao 30. decembra“ – izjava je člana Grupe Zumre Gušo.
Ona je napomenula da su, u zahtjevu za dostavu podataka za kreiranje mape eksploatacije šljunka na području Maglaja, naveli da problem kako nelegalne, tako i nekontrolisane, eksploatacije šljunka iz korita rijeke Bosne, postoji više od 20 godina, a posljedice njegovog postojanja su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnog korita rijeke Bosne, poljoprivrednog zemljišta uz rijeku, te direktnom ugožavanju stambenih i poslovnih objekata, kao i saobraćajnica u njegovoj blizini.
„Naveli smo da su neočišćena korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja i nekontrolisana eksploatacija šljunka neki od glavnih uzroka katastrofalnih poplava 2014. godine, a Maglaj je jedna od općina u Federaciji BiH koja je bila najviše pogođena i pretrpila je najveće materijalne štete. Kako bismo mogli efikasnije pratiti stanje na terenu i reagovati na uočene nepravilnosti u ovoj oblasti, tražili smo od Agencije informaciju na kojim lokalitetima na području općine Maglaj su sklopili ugovore o vađenju materijala iz vodotoka rijeke Bosne, odnosno izdali vodne saglasnosti za 2021. godinu“ – pojasnila je Gušo, dodavši da će u nastavku kampanje pratiti i nadležnim organima prijavljivati sva iskopavanja šljunka, za koja ne postoji odobrenje Agancije i sklopljeni validni ugovori sa nadležnim organima.
Podsjećamo. šteta na stambenim objektima na području Maglaja u majskim poplavama 2014. godine procjenjena je na 1,7 miliona KM, na poljoprivrednim usjevima 203.000 KM, pomoćnim objektima 55.000 KM, na privrednim objektima 95.000 KM i ustanovama 60.000 KM. Na 75 kilometara puteva pričinjena je šteta od 1,1 milion KM. Dodatna šteta na privrednim objektima u vidu uništenog repromaterijala i mašina bila je 420.000 KM. Ukupna šteta procjenjena je na 3,26 miliona KM, tokom poplava oštećeno je 138 objekata od kojih su 83 stambena.
