Prijedlogom izmjena i dopuna Pravilnika o orijentacijskim mjerilima za rad sudija i stručnih saradnika u sudovima u BiH, bila je predviđena izmjena obračuna godišnjih rezultata rada, pri čemu bi se godišnji normativ dobio množenjem mjesečnog normativa sa brojem deset.
Prema trenutnom Pravilniku, ovaj normativ se dobija množenjem sa brojem 11, koji predstavlja broj mjeseci tokom kojih sudije i stručni saradnici rade.
Prema uvodnom izlaganju Odjela za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada sudova, usvajanje ovih izmjena dovelo bi do povećanja broja neriješenih predmeta u naredne četiri godine sa 300.000 postojećih na 500.000.
Srđan Forca, član VSTV-a, kazao je kako on dolazi iz Republike Srpske, gdje u sudovima radi više od 400 sudija koji “svakodnevno dolaze sa zahtjevom da nešto činimo povodom Pravilnika”.
“Ne želim da mi smanjimo normu i dovedemo se u situaciju da se rad na predmetima produži. Nije mi intencija da mojim radom u komisiji na taj način utičem”, rekao je Forca, dodavši da je vrijeme da VSTV konačno otvori pitanje normi.
Halil Lagumdžija, predsjednik Vijeća, kazao je kako bi se usvajanjem ovih izmjena smanjila norma za sve sudije i stručne saradnike za devet posto, dodavši kako ne spori da sudije u prosjeku rade po deset mjeseci.
Jadranka Stanišić je kazala kako je zaključeno da sudije rade deset mjeseci i da im se rezultati samim tim mogu tražiti samo za deset mjeseci.
“Mi ne tražimo ništa drugo nego da se norma promijeni na način da se množi sa brojem deset, koliko sudije rade”, rekla je ona pojašnjavajući da su sudije davale rezultate za 11 mjeseci iako su radile deset.
Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica Vijeća, kazala je da poštuje statističke podatke, ali da misli da su pogubni ako su prioritetni te ako se zbog njih zaboravi na kvalitet. Ona je rekla kako sudije nemaju dovoljno vremena da se bave teškim predmetima.
“Predmeti se prebacuju ‘preko koljena’, a donošenje nekvalitetne odluke u predmetu znači da će se presuda ukinuti i predmet će biti neefikasan jer je ponovno vraćen”, kazala je Gorušanović-Butigan, dodavši kako se svi trebaju ocjenjivati za dane koje i rade.
Berina Alihodžić je bila sličnog mišljenja te je dodala kako je objektivno da se sudije “muče s normom”, napomenuvši kako se godinama zanemaruju problemi poput lošeg izbora sudija, te nedovoljnog podnošenja disciplinskih prijava.
Mahmut Švraka je kazao kako nije jasno šta se uzima za jedinicu norme – godišnja ili mjesečna norma.
On je rekao kako mjesečne norme uopće nema, te je dodao kako misli da ovaj prijedlog “nije zreo da bude na redu za glasanje”, te da je potrebno riješiti i problem norme tužilaca.
Gorušanović-Butigan je bila mišljenja da se pričom o tužiocima bježi od problema te se oni stavljaju pod tepih.
“Potrebno je tražiti normu za rad kad su sudije na poslu”, kazala je.
Amila Kunosić smatra da je pored norme potrebno rasteretiti sudije niza radnji u toku postupka koje poduzimaju, a koji ne podrazumijevaju pripremanje za ročište i izradu odluke.
Želeći zaključiti raspravu, predsjednik Lagumdžija je rekao kako bi se usvajanjem ovog prijedloga vratili na nivo efikasnosti iz 2010. godine, ali i da se ne bi mogle ostvariti preporuke Evropske komisije.
“Moj prijedlog je da se odbije ovaj zaključak”, kazao je Lagumdžija, nakon čega su pojedini članovi Vijeća tražili da se ova tačka skine s dnevnog reda, što je i učinjeno s 13 glasova za i dva protiv.
Tokom svog obraćanja novinarima, Lagumdžija je rekao kako bi bilo pogubno za pravosuđe da su se ove izmjene usvojile.
“Da je ovo danas usvojeno, naše pravosuđe ne bi moglo funkcionisati dalje”, kazao je, dodavši kako je ovo bio pokušaj udara na pravosudni sistem, te da se nada da će u narednom periodu biti doneseno trajno i kvalitetno rješenje kada se radi o normiranju.
Zamjenu disciplinskog tužioca prilikom izuzeća vršit će sudija ili tužilac
Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija tokom obraćanja novinarima. Foto: BIRN BiH
Na današnjoj sjednici usvojene su izmjene i dopune Poslovnika VSTV-a BiH, kojima će se formirati lista tužilaca i sudija koji će, prilikom izuzeća glavnog disciplinskog tužioca, biti izabrani.
Kako je objasnio Lagumdžija, do ovog problema je došlo zbog učestalih zahtjeva za izuzeće glavne disciplinske tužiteljice.
“Ukoliko bi došlo do tog izuzeća, niko iz Ureda ne bi mogao nastaviti s radom”, rekao je Lagumdžija, dodavši kako se za zamjenu disciplinskog tužioca birao pravnik iz Sekretarijata.
Mustafa Šabić je kazao kako bi za rješavanje ovog problema trebalo ići na izmjene Zakona o VSTV-u, dok je Davor Martinović rekao kako mu uopće nije jasno kako su u Uredu ljudi koji do imenovanja nisu napisali optužnicu.
O potrebama izmjena koncepta Ureda disciplinskog tužioca (UDT-a) mišljenje dijeli i Željka Radović, koja je kazala da se ovlaštenje glavnog disciplinskog tužioca ne može prenijeti.
Iz Odjela za pravna pitanja su rekli kako je u inicijativi za reviziju Zakona to riješeno, te da se koristila analogija kao u tužilaštvima.
Usvajanjem izmjena Poslovnika, koji stupa na snagu po objavi u Službenom glasniku, formirat će se lista sudija i tužilaca koji će kompjuterski biti birani za zamjenu disciplinskog tužioca. To neće moći biti sudije i tužioci protiv kojih se vodi disciplinski postupak, a za izbor će morati imati ocjenu “četiri” za prethodne tri godine rada i radno iskustvo od najmanje pet godina.
