Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala predstavila je 6. maja dva nova izvještaja iz edicije “Infrastruktura integriteta” koji se bave pojavom “organizovane korupcije” na Zapadnom Balkanu i prate ispunjavanje vladinih antikorupcijskih obećanja iz Berlinskog procesa, saopćeno je iz ove organizacije.
Prije tri godine na samitu u Londonu, kako se navodi u saopćenju, vlade Svjetske banke obavezale su se na borbu protiv korupcije u okviru Berlinskog procesa, koji je inicijativa usmjerena na jačanje regionalne suradnje između Svjetske banke i pomoć integraciji ovih zemalja u EU.
Kako je navedeno u saopćenju, izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala pod nazivom “Monitor antikorupcijskih obećanja na Zapadnom Balkanu” podsjeća na vladina obećanja i prati koliko se ona ispunjavaju od 2019. godine.
“Izvještaj je zasnovan na analizama eksperata civilnog društva iz cijelog Zapadnog Balkana koji su ispitivali korupciju i njen uticaj na upravljanje u svakoj zemlji pojedinačno, ali su se i osvrnuli na antikorupcijske okvire, kao i na vladine napore u borbi protiv korupcije. Izvještaj je jedna od rijetkih ili barem sveobuhvatna ocjena ispunjenosti antikorupcijskih obećanja iz Berlinskog procesa 2018. godine”, stoji u saopćenju.
Autorica izvještaja Sunčana Roksandić kazala je da je borba protiv korupcije očigledno prioritet Evropske unije, te je primijetila da se riječ “korupcija” u saopštenju Evropske unije iz 2020. godine spominje čak 88 puta.
“Borba protiv korupcije je takođe prioritet za civilno društvo na Zapadnom Balkanu, a nadamo se i za vlade”, rekla je Roksandić.
Kako je navedeno, ovaj izvještaj je treći u seriji “Infrastruktura integriteta”, koji se bavi korupcijom i procjenjuje napore u borbi protiv korupcije u zemljama šest zapadnobalkanskih zemalja. Zasnovan je na analizi koju su pružili stručnjaci za borbu protiv korupcije iz Svjetske banke koji su ispitivali korupciju i njen utjecaj na upravljanje u svakoj zemlji u regiji i pregledali antikorupcijske okvire, kao i vladine napore u borbi protiv korupcije.
Analiza je podijeljena u tri kategorije, na ekonomski kriteriji, politički kriterij te usklađenost sa zakonodavstvom EU.
U izvještaju je istaknuto da se Bosna i Hercegovina obavezala da će pružiti podršku svim institucijama za prevenciju i borbu protiv korupcije i osigurati njihovu neovisnost i dovoljno resursa.
“Štaviše, zemlja se obavezala da će revidirati i modernizirati svoje zakonodavstvo o finansiranju političkih stranaka i poboljšati transparentnost i integritet procesa javnih nabavki i naplate prihoda. Cilj je takođe poboljšati razmjenu informacija kako bi se spriječila i borilo protiv korupcije, te podržati razvoj transparentnije, odgovornije i fleksibilnije javne službe”, navedeno je.
Prema izvještaju, zakoni na nacionalnom nivou predstavljaju “kišobran za uspostavljanje antikorupcijskih tijela na svim nivoima vlasti”, ali ipak, njihov pravni status, kapaciteti i dužnosti su daleko od usklađenog.
Navedeno je da je slaba i neefikasna horizontalna i vertikalna komunikacija između tijela za borbu protiv korupcije, nije uspostavljen razvoj metode komunikacije zasnovane na IT-u za borbu protiv korupcije, nema praćenja i evaluacije za antikorupcijske postupke, te je primjetan nedostatak resursa, posebno IT stručnjaka, kao i revizora u tijelima za borbu protiv korupcije.
Također, navedena je stalna izloženost riziku od sistemske korupcije i prisustvo korupcije u radu Uprave za indirektno oporezivanje, ali i potreba za sistematskim mjerama za jednak tretman svih poreskih obveznika na osnovu nalaza istraživanja i stalnog praćenja zadovoljstva uslugom.
Drugi izvještaj “Politička ekonomija organizovane korupcije i antikorupcija” razmatra činioce koji omogućavaju procvat organizovanog kriminala u regionu i uticaj koji to ima, istaknuto je u saopćenju.
U izvještaju se kaže da, iako je postignut značajan napredak u uspostavljanju odgovarajućeg antikorupcijskog zakonodavstva, institucija i strategija, djelotvorna upotreba zacrtanih mjera i tijela prečesto nedostaje. Rezultat je “organizovana korupcija”, simbioza organizovanog kriminala, kriminalnih metoda i korupcije na visokom nivou, što stvara iskrivljeni ekosistem koji obogaćuje i štiti one koji imaju pristup moći, saopćeno je.
“Organizovana korupcija ne odnosi se samo na sistemske nezakonite finansijske profite i neprimjeren uticaj na donošenje odluka, već i na sistemsku ‘kupovinu’ i ‘uticanje’ na podršku u društvu radi sticanja ili zadržavanja na pozicijama političke i ekonomske moći”, kaže autor izvještaja Uglješa Zvekić.
U izvještaju je navedeno da se Zapadni Balkan i dalje bori s korupcijom, a da ovaj problem utječe na mnoge aspekte života – od sitne korupcije i plaćanja mita do nepotizma i velikih prevara.
Izvještaj daje preporuke o tome kako kulturu zločina i korupcije transformirati u klimu integriteta kako bi se osiguralo da je zakon jednak svima.
Što se tiče BiH, trenutna strategija za borbu protiv korupcije, koja je istekla 2019. godine, bila je sveobuhvatna, izgrađena na konsultacijama sa svim nivoima vlasti, uključujući lokalnu upravu i odražavala je mnoge preporuke dobivene tokom godina od Grupe država protiv korupcije (GRECO), Evropske komisije, Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC) i međunarodne donatorske zajednice. Ipak, iako nije izvršena konačna evaluacija, smatra se da je postignuta samo trećina ciljeva, navodi se u saopćenju.
Britanski poslanik John Penrose i direktor Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala Mark Shaw pozdravili su sve veći fokus Berlinskog procesa na borbu protiv korupcije i nadaju se “da će ovi izvještaji pomoći u pružanju informacija o tekućim i budućim antikorupcijskim inicijativama, poput Mape puta za nezakonite finansije i borbu protiv korupcije”, stoji u saopćenju.
“Istakli su da ovi izveštaji pružaju dobru osnovu za sistematsko praćenje ispunjavanja obećanja o borbi protiv korupcije. Verujemo da će saradnja između civilnog društva i vlada, kao i međunarodna saradnja, ojačati naš oklop protiv korupcije”, navedeno je.
