U aprilu su talijanska naftna kompanija ENI i ruski plinski div Novatek započeli potragu za naftom i plinom 28 kilometara od obale Crne Gore.
Čitav projekt kritiziran je od samog početka praćen optužbama za nedostatak transparentnosti i zabrinutošću zbog moguće štete koju bi mogao nanijeti okolišu i crnogorskoj turističkoj industriji, koja doprinosi više od dvadeset posto BDP-a zemlje, nsvodi EmergingEurope.
S jedne su strane vladini dužnosnici koji ukazuju na potencijalne ekonomske koristi. Za Crnu Goru, zemlja koja se toliko oslanja na turizam, eksploatacija nafte i/ili prirodnog plina mogla bi pomoći u diverzifikaciji ekonomije, prioritet čija je važnost jasno stavljena do znanja pandemijom Covid-19 i povezanim ograničenjima putničke i ugostiteljske industrije. BDP zemlje pao je za više od 15 posto u 2020. godini, što je jedan od najvećih padova bilo koje zemlje u Europi.
– Bušenje je u početnoj fazi i još je rano za donošenje zaključaka, rekao je Marko Perunović, crnogorski državni tajnik u ministarstvu kapitalnih investicija u aprilu za Deutsche Welle. – Ipak, dosadašnji rezultati pokazuju da su geološke prognoze temeljene na tumačenju seizmičkih podataka bile tačne.
ENI i Novatek buše na dubini od 6.500 metara, a projekt istraživanja trebao bi trajati oko šest mjeseci.
– Ako se potvrde očekivanja o veličini bušotine, prihod koji bi Crna Gora dobila ne znači samo finansijsku injekciju za posrnulu ekonomiju, već sigurnost i stabilnost za nekoliko sljedećih generacija, rekao je Perunović.
No dok crnogorski dužnosnici već broje novac, ekološke organizacije alarmiraju što bi bušenje u moru moglo značiti za okoliš i kako bi se moglo uklopiti u opredjeljenje Europske unije za izlazak iz fosilnih goriva do 2050. godine.
– U 21. stoljeću zbunjujuće je što Crna Gora kreće u istraživanje nafte i plina jer težimo ispuniti klimatske ciljeve za 2030. i 2050. Iako sve zemlje na Mediteranu napuštaju istraživanje ugljikovodika, mi danas krećemo u rizičnu avanturu – za biološku raznolikost mora, za lokalno stanovništvo, za naše ribarstvo koje se još uvijek razvija, a također i turizam koji je naš najvažniji privredni sektor, kaže Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Homea, za Emerging Europe.
Također ukazuje na zabrinutost ima li Crna Gora potrebne resurse i znanje za rješavanje bilo kakvih potencijalnih izljeva.
– ENI je imao 400 izlijevanja u redovnim operacijama širom svijeta, a Sjedinjene Države na Novateku su na crnoj listi, kaže ona. – Nemamo specijalizirana plovila, samo nekoliko čamaca za spašavanje, dok jedini inspektor za to područje nema potrebne dozvole koje bi mu omogućile pristup platformi i obavljanje kontrola.
Perunović kaže da su šanse za nesreće “malene” te da dvije tvrtke imaju ugovornu obvezu popraviti posljedice bilo kakvih štetnih događaja i nadoknaditi štetu državi.
Zabrinjavaju i mogući učinci na turističku industriju. Kovačevićeva kaže da bi, ako se pronađu naftu ili plin, izgradnja prateće infrastrukture poput cijevi, pa čak i mogućih LGN terminala, kao i prisustvo tankera, moglo bi turiste odvratiti od crnogorske obale kao mjesta odmora.
Ali nisu samo ekologija i turizam ono što zabrinjava civilno društvo u Crnoj Gori. Nedostatak transparentnosti također je problem. Antikorupcijska nevladina organizacija MANS jedan je od najglasnijih kritičara projekta bušenja u moru.
– Glavni je problem što dokumentacija o finansijama i poslovima nije dostupna javnosti, kaže Vanja Čalović Marković, izvršna direktorica. – Naša je ključna zamjerka da je projekt krajnje netransparentan.
Čalović Marković također ističe da je javnost to saznala tek nakon činjenice da su ENI i Novatek vlasnici dviju crnogorskih tvrtki koje tobože provode istraživanje.
Prema finansijskim podacima koje je MANS objavio na svojoj web stranici, dvije crnogorske tvrtke posudile su značajne iznose novca od svojih matičnih tvrtki – oko 70 miliona eura.
– Prema kontaktima i našim zakonima, oni u osnovi neće plaćati porez dok ne vrate kredite, objašnjava Čalović Marković.
