Asmir Koričić, predsjednik Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci današnje saslušanje pred Privremenom istražnom komisijom iskoristio je uglavnom kako bi pohvalio rad suda kojim rukovodim.
Njegovo mišljenje je, a u tom pogledu je prezentirao i određene podatke, da je rad suda poboljšan od njegovog imenovanja od 1. aprila 2016. godine.
Članica Istražne komisije Mira Pekić pitala je kolika je dužina trajanja predmeta u privrednom sudu na šta je Koričić odgovorio da se nije s tim detaljno bavio, ali da postoje različiti načini kako se vrši mjerenje trajanja postupaka.
„Došli smo do toga da smo u plan rješavanja predmeta uvrstili sve predmete iz 2020. godine. To znači da naši postupci u principu traju manje od godinu dana. Mi smo privredni sud, ne sudimo sporove koji su „lakši“. Imamo ogromnu dokumentaciju koju pregledamo. Predmeti nam dolaze u kartonskim kutijama od banana“, kazao je Koričić.
Za Koričića su mediji ranije pisali, podsjetimo, da je imenovan za predsjednika Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, zahvaljujući dobrim odnosima sa Milanom Tegeltijom, koji je neslavno završio sa svojom pravosudnom karijerom.
Članovi komisije osvrnuli su se i na hapšenje sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci Nebojše Pejovića, zbog sumnje da je primio mito.
Ovaj slučaj prvo je spomenula članica Komisije Pekić, te je u tom kontekstu Koričiću postavila pitanje o saradnji Okružnog privrednog suda sa ostalim sudovima. Koričić je odgovorio da ima saradnje, navodeći dalje: „legislativa postoji, nužno je da se poštuje, ali isto tako postoji kolegijalan odnos između sudija, ne samo sudija nego svih sfera društva i taj dio isto tako treba da se poštuje“.
Predsjedavajući Istražne komisije Damir Arnaut naglasio je da ovaj dio izlaganja nije najbolje shvatio.
Koričić je dao objašnjenje, ali ni ono nije bilo nešto mnogo razumljivije, s tim da je naglasio da se on ne referira na slučaj uhapšenog sudije.
Član Komisije Branislav Borenović također je postavio set pitanja Koričiću, te se i on osvrnuo na hapšenje sudije u Banjoj Luci.
„Uhapšen je sudija drugog suda, a spominju se i određeni medijski natpisi u kojima se pokušava dovesti u vezu i sud kojim vi predsjedavate sa ovim slučajem, kada je riječ o preregistraciji jednog preduzeća. Neću imena spominjati da bi vama bilo lakše dati odgovor jer ste rekli da o konkretnim slučajevima treba voditi računa. Činjenica je da je sudija uhapšen, da se radi o preregistraciji preduzeća, gdje je vlasnik tog preduzeća javno je rekao da je reketiran od jednog sudije“, izjavio je član Komisije Branislav Borenović.
On je spomenuo i medijske objave u kojima su u ovom kontekstu spominjani Koričić, ali i još neke sudije Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci.
„Govorili ste o kolegijalnosti koja je prisutna u pravosuđu ove zemlje. Otvaram vam prostor da kao čovjek, predsjednik Okružnog suda, onoliko koliko je u vašoj mjeri odgovorite na pitanja koja su se definitivno pojavila u javnosti“, dodao je Borenović.
Koričić je na to odgovorio da o samom predmetu ne može govoriti, zbog istrage koja je u toku.
„Da se radi o okončanom predmetu ja bih prvi ovdje govorio. Mogu hipotetički odgovoriti da u registarskim predmetima, registar u RS funkcionira da se stranke ne obraćaju direktno sudu, već APIF-u“, naveo je Koričić. Dalje je naveo da, općenito govoreći, radi se o najnižem obliku povreda propisa.
„Mi ne služimo radi sebe, već radi stranaka“, izjavio je.
S obzirom na to da su na ranijim saslušanjima spomenute zloupotrebe CMS-a u tom pravcu je i Koričiću postavljen set pitanja. On tvrdi da je CMS odličan sistem, te smatra da se treba regulirati i na zakonskom nivou, a ne samo pravilnicima.
Odgovarajući na pitanja članova Komisije, naveo je da je moguće da se u CMS-u isključio dio sudija i da se na taj način odluči da određeni predmet dođe do određenog sudije. To mogu uraditi samo IKT tehničari, po nalogu predsjednika suda ili osobe koju je on ovlastio. To bi bilo posebno problematično, ukoliko bi se reflektiralo na više stepene.
Koričić tvrdi, da on lično, to nikada nije uradio. U tom kontekstu spomenuo je primjer iz 2017., kada je odlukom VSTV-a u banjalučki Okružni privredni sud imenovano troje novih sudija. Dogovoreno je, navodi, da će jedan od tih sudija ići na parnicu, a dvoje na izvršenje. Sudija koji bude određen na parnici trebao je dobiti nove predmete.
„Određujem da se novi predmeti koji dođu stave jednim dijelom na mene lično, a jednim dijelom na predsjednika odjeljenja. U setu tih predmeta koji su došli na mene, zbog otvaranja stečajnog postupka jednog od najvećih predmeta koji postoji (Banka Srpske, op.a.) došli su predmeti koji su podneseni od različitih privrednih subjekata s teritorije RS, odnosno BiH, od različitih advokata, putem pošte i zaprimljeni su u sudu. Referent za prijem pošte te predmete unosi i dodjeljuje im brojeve jedan za drugim, tako što se oni nalaze na hrpi. U tom setu predmeta zaprimio sam još predmeta koji su tužili Banku Srpske. U povratku sa godišnjeg odmora, predsjednik odjeljenja je tražio da se ti predmeti odmah uzmu u rad zbog hitnosti i ja sam zakazao ročište za taj predmet i donio sam šest odluka. Donio sam odluke na način da su one kasnije predstavljale sudsku praksu na osnovu koje se odlučivalo. Iz nekog razloga, neko smatra da je to nevjerovatno da se brojevi nekog subjekta poredaju jedan za drugim, ali to je redovna situacija“, ispričao je Koričić članovima Komisije.
Na pitanje Arnauta da li smatra da ima sprege između politike i nosilaca pravosudnih funkcija, Koričić je odgovorio da „vjeruje da u nekim slučajevima postoji“.
Na sjednici planiranoj za 17. juni trebao bi biti saslušan Jadranko Grčević, predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta BiH.
