Količina otpada kojeg su italijanske vlasti zaplijenile tokom prošle godine zbog pokušaja nezakonitog izvoza je utrostručena u odnosu na 2019, javljaju mediji. Carinici su lani zaplijenili sedam miliona i 313 hiljada kilograma ilegalnog otpada, što je skoro tri puta više od dva miliona i 251 hiljade kilograma oduzetih u 2019.
Ovaj trend poprima još veću dimenziju ako uzmemo u obzir opće smanjenje uvoza i izvoza kao rezultat pandemijske krize – istakao je direktor Carinske uprave Marcello Minenna pred Parlamentarnom istražnom komisijom o ilegalnoj trgovini otpadom.
Gotovo dvije trećine zaplijenjenog otpada čini plastika (61,28 posto), a slijede elektronski otpad (13,16 posto), te vozila i motori. List Avvenire precizira da je ogromna količina plastike zaplijenjena u samo 13 akcija carinika, što je podatak koji potvrđuje da se otpad iz Italije izvozi naveliko i organizirano.
Iza ilegalnog izvoza otpada stoji ekomafija (“ecomafia”). To je naziv koji su italijanska društva za zaštitu okoliša skovali za organizirane kriminalne grupe koje svojim djelovanjem proizvode štetu po životnu sredinu te zdravlje i sigurnost ljudi.
Aktivnosti podzemlja u stalnoj evoluciji
Ekomafija se također bavi nezakonitim odlaganjem otpada, nelegalnom gradnjom, krijumčarenjem ukradenih umjetnina ili egzotičnih životinja u biznisu koji vrijedi milijarde eura godišnje.
Italijanski carinici su u 2019. uvjerljivo najviše zaplijena ilegalnog otpada (61,97 posto) obavili u Campagni i Calabriji, regijama u kojima ordiniraju dvije velike mafijaške grupe, Camorra i ‘Ndrangheta.
Minenna u svom izvještaju upozorava da su “aktivnosti podzemlja u stalnoj evoluciji, pa se mijenjaju i polazna i odredišna točka”, kao i materijal koji se krijumčari.
Tako je ilegalni promet otpadnog papira i kartona prema Kini skoro pa nestao, dok je sada uglavnom usmjeren prema Indoneziji i Indiji. Ostaci od automobilskih guma idu gotovo isključivo u smjeru Turske. Željezni materijali izvoze se u Indiju, Pakistan i Tursku. S druge strane, trgovina plastičnim otpadom je fragmentirana, ima različite destinacije i vodi je više grupa, piše Avvenire.
Ovaj list navodi primjer izvoza istrošenih automobilskih guma. Cijela jedna mreža ljudi, uglavnom imigranata iz Afrike, obilazi vulkanizerske radionice ili auto-otpade te po veoma niskim cijenama kupuje stare gume. Tako se vlasnici ovih obrta rješavaju otpada za čije bi zbrinjavanje morali platiti, a ekomafija dobija robu za izvoz.
Svakog sata četiri djela protiv okoliša
Avvenire također ukazuje i na izvoz automobila ili motora deklariranih kao neupotrebljivi, koji, međutim, u stvarnosti i dalje sadrže maziva, dijelove, baterije, kompresore, plinske boce ili elektronske uređaje za reciklažu.
Iz svega proizilazi da se interes za ilegalnu trgovinu otpadom temelji na uštedama za upravljanje ili odlaganje materijala procijenjenih kao neupotrebljivi ali i na neto dobiti od prodaje otpada kvalificiranog kao roba.
Ekomafija je u 2019. godini oštetila italijansku ekonomiju za 19,9 milijardi eura, procijenjuje “Legambiente”. Ova ekološka udruga od 1994. objavljuje godišnji temeljan i iscrpan izvještaj o tome kako kriminalne grupe štete okolini.
U posljednjem izvještaju navodi se da je u 2019. u Italiji počinjeno 34.648 kaznenih djela protiv životne sredine, odnosno četiri svakog sata. To je povećanje od 23 procenta u odnosu na 2018.
„Virus ekomafije se ne smiruje niti poznaje krizu“, stoji u izvještaju u kojem se navodi da se ilegalne aktivnosti najčešće dešavaju u upravljanju otpadom, te građevinskom i poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Involviran je čak 371 kriminalni klan u sprezi sa poduzetnicima, zvaničnicima i osobama iz javne uprave.
Capania i Calabria, zajedno sa Sicilijom i Pugliom su regije u kojima se najviše krše ambijentalni zakoni. Slučajno ili ne, u ovim regijama na jugu Italije mafija ima najdublje korijene. Istovremeno, u Lombardiji, na sjeveru zemlje, zabilježeno je najviše hapšenja vezanih za zločine protiv okoliša.
