Federalna vlada imenovala je Elvedina Volodera, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na čelo Autocesta FBiH. Budući da se radi o funkcijama koje su zakonski nespojive, Voloder je najavio da će se odreći mandata u Predstavničkom domu što opet ne ne bi promijenilo da se radi o čistom sukobu interesa.
Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH zabranjuje izabranim dužnosnicima, nosiocima izvršnih funkcija i savjetnicima da budu imenovani za članove upravnih i nadzornih odbora ili kao ovlašteno lice u javnom preduzeću. Pored toga što im brani imenovanje u toku trajanja mandata, Zakon izabranim zvaničnicima izričito zabranjuje imenovanje u upravu javnih preduzeća šest mjeseci nakon prestanka mandata.
Ovo znači da je imenovanje Volodera na poziciju direktora Autocesta FBiH suprotno zakonu i da se on nalazi u direktnom sukobu interesa odnosno da je taj angažman nespojiv sa njegovom funkcijom izabranog zvaničnika u periodu od pola godine nakon što vrati mandat.
Pored nespojivosti funkcija u javnom preduzeću i u Predstavničkom domu, imenovanje Volodera na rukovodeću poziciju ovog javnog preduzeća je upitno i zbog njegovog poslovnog angažmana budući da je firma u njegovom vlasništvu od javnog preduzeća Autoceste FBiH dobila nekoliko ugovora čija vrijednost je preko 8,8 miliona KM. Od toga su tri ugovora vrijednosti 7,1 miliona KM sklopljena u 2019. godini odnosno u vrijeme dok je Voloder bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
U pitanju je firma DIVEL D.O.O. koja je od 2015. godine od javnih preduzeća u BiH dobila čak 68 ugovora ukupne vrijednosti 13,8 miliona KM a svi su vezani za usluge izrade saobraćajnih projekata, nadzora nad izvođenjem radova i poslovima revizije projektne dokumentacije.
Ova i slične situacije u kojoj izabrani dužnosnici vrše nekoliko funkcija koje su po svojoj prirodi nespojive i predstavljaju konflikt između ličnih i opšteg interesa su posljedica nedovoljno preciznog zakonskog okvira ali i njegove pogrešne primjene pa čak i namjerne opstrukcije.
Tako u Federaciji BiH svaki sukob interesa prolazi bez sankcija jer ne postoji tijelo koje može da ga utvrdi, budući da je ta nadležnost oduzeta Centralnoj izbornoj komisiji još 2013. godine, a izmjene zakona ili novi zakon nikad nisu doneseni, te novo tijelo nikad nije formirano.
Zbog toga Transparency International u Bosni i Hercegovini zagovara donošenje novog zakonskog rješenja koji, između ostalog, predviđa osnivanje nezavisne Komisije za odlučivanje o sukobu interesa čiji članovi ne bi mogli dolaziti sa funkcija izvršne i zakonodavne vlasti ili biti članovi političkih stranaka u prethodnih pet godina.
Pored toga, TI BiH se u svom prijedlogu zalaže za jasnije definisanje nespojivih funkcija i na koje javne institucije, organe i preduzeća se primjenjuje sukob interesa a predviđa se i uvođenje kontrole tačnosti imovinskih kartona koje podnose nosioci javnih funkcija.
