Nakon što je Ustavni sud na sjednici 8. jula 2021. godine donio odluku kojom je odbio kao neosnovanu apelaciju Nedžada Izića podnesenu zbog izjava kantonalnih tužilaca u Tuzli u kojima je naveden njegov identitet, stručnjaci se nadaju da će odluka potaći druge pravosudne institucije na veću transparentnost.
Izić je apelaciju podnio jer je smatrao da su prekršena njegova prava iz Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u krivičnom predmetu protiv njega nakon podizanja i potvrđivanja optužnice Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona. On je apelaciju podnio zbog izjava tužilaca Dražena Miličevića i Anele Garčević-Hukić datih na konferenciji za novinare 18. februara 2020. godine.
Novinar i bivši ombudsman za ljudska prava Mehmed Halilović smatra pozitivnom ovakvu odluku Ustavnog suda.
“Po meni je to jedna ohrabrujuća i dobra preporuka i odluka Ustavnog suda u ovakvim slučajevima”, kaže on.
Važna odluka za novinarski rad
Nakon što je 13. februara 2020. Kantonalni sud u Tuzli potvrdio optužnicu protiv Nedžada Izića i još četiri osobe zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo “organizirani kriminal”, Tužilaštvo je 18. februara sazvalo konferenciju za štampu.
Izić je u apelaciji ukazao da su na konferenciji za štampu tužioci iznijeli komentare i stavove iz kojih proizilazi da je apelant član grupe za organizovani kriminal i da je počinio krivično djelo, bez ograde u pogledu postojanja osnovane sumnje, u fazi postupka kada je optužnica tek potvrđena, a nije ni donijeta odluka o prethodnim prigovorima na nju.
On je naveo da je na konferenciji za medije narušeno načelo presumpcije njegove nevinosti.
Ustavni sud je u svojoj odluci zaključio da izjave tužilaca Garčević-Hukić i Miličevića na koje je apelant ukazao u apelaciji, s obzirom na njihov sadržaj i u kontekstu specifičnih okolnosti u kojem su date, ne predstavljaju izjave o apelantovoj “krivici”, te da kao takve ne dovode u pitanje poštovanje apelantovih garancija iz Evropske konvencije.
“Ove izjave koje je dalo Tužilaštvo, odnosno tužioci, jesu u vezi sa postupkom, odnosno da se javnost informiše o ‘novoj fazi postupka’ i čini se da iz istih proizilazi uvjerenje tužioca da ima dovoljno dokaza na osnovu kojih je moguće preći iz faze istrage u fazu suđenja, zbog čega je i podignuta optužnica. Stoga, kako je i navedeno u odgovoru na apelaciju, Ustavni sud može da prihvati da je Tužilaštvo iznijelo ‘činjenično utvrđeno stanje’, koje je utvrđeno na osnovu dokaza pribavljenih u istrazi, a svi navodi su dati povodom podignute optužnice”, stoji u odluci Ustavnog suda.
Sarajevski advokat Senad Pizović za BIRN BiH kaže da ovakva odluka Ustavnog suda doprinosi transparentnijem radu tužilaštava i sudova. On napominje da uvijek treba napraviti jasnu razliku između faze istrage i optuženja. Kako pojašnjava, faza istrage je sama po sebi tajna i mišljenja je da tada ne treba “pretjerivati” sa informacijama u odnosu na osumnjičenog jer bi tada moglo doći do eventualnih povreda njegovih prava i presumpcije nevinosti.
“U momentu kada je već potvrđena optužnica, tada imamo veći stepen sumnje, odnosno osnovanu sumnju i samim tim, osim u slučajevima gdje je isključena javnost, sama suđenja su javna i svakako treba dati novinarima mogućnost da informišu javnost o slučajevima koji su u toku”, rekao je Pizović.
Prema njegovom kazivanju, optužnica je potvrđena, svima dostupna i nema potrebe da se novinarima uskraćuju informacije. Kada je optužnica potvrđena, prošla je sudsku kontrolu i od tog momenta nema razloga da javnost ne bude upoznata s tokom, dodaje Pizović.
Tužilaštva moraju povećati transparentnost tokom istrage
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halil Lagumdžija je u nedavnom intervjuu za BIRN BiH rekao kako sada Tužilaštvo u fazi istrage može dati informacije koje želi i za koje smatra da neće ometati tok istrage.
BIRN BiH je ranije pisao i o tome da pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini različito odgovaraju na upite novinara i nemaju isti nivo transparentnosti jer ne postoji dokument koji ih obavezuje na to. Takav dokument komunikacijske strategije priprema se već šest godina, a do sada je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) usvojilo Nacrt ove strategije, čije se konačno usvajanje očekuje do jeseni.
“Nadam se da ćemo najkasnije do kraja ove godine usvojiti komunikacijsku strategiju. Na taj način trebali bi se dodatno otvoriti, biti transparentniji prema svim ciljnim grupama”, kazao je Lagumdžija, dodavši da mnoge pravosudne institucije i sada objavljuju svoje odluke.
Bivši ombudsman za ljudska prava Mehmed Halilović kaže da je jako važna transparentnost pravosudnih institucija, posebno tužilaštava budući da oni vode istragu. Odluka Ustavnog suda je, kako kaže, važna kako bi se ohrabrila tužilaštva da javnosti predoče informacije, posebno u slučajevima za koje je javnost izuzetno zainteresovana.
“Moja osnovna zamjerka u ovim slučajevima je bila da su tužilaštva u velikoj mjeri zatvorena, pa i Tužilaštvo BiH u posljednje vrijeme. Obavijeste javnost kada povedu neki postupak, kada otvore istragu, a onda se zatvore i ne daju nikakve nove informacije. Ne daju argumente javnosti, a mislim da je to njihova dužnosti i odgovornost prema javnosti”, kaže Halilović.
Iz Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona nisu željeli komentarisati odluku Ustavnog suda, uz objašnjenje da se odluke ovog suda ne komentarišu. Tužilaštvo u Tuzli na svojoj stranici objavljuje neanonimizirane dispozitive optužnica koje podigne, što nije slučaj s velikim brojem drugih tužilaštava.
Komunikolog Mladen Bobonjić navodi da više transparentnosti dovodi do manje nejasnoća i manje prostora za manipulaciju i pogrešno tumačenje.
“Što se tiče transparentnosti, korisno je zbog interesa javnosti da se objave podaci. Svjedoci smo i da sudovi u BiH, najblaže rečeno, nisu u skladu sa interesom javnosti, što možemo vidjeti na primjeru presuda u Banjoj Luci kada su u pitanju pritisci na određene grupe”, kaže Bubonjić.
Dodaje da bi transparentnost doprinijela povećanju povjerenja prema pravosuđu.
Iako je Smjernicama za objavljivanje tužilačkih i sudskih odluka na službenim web stranicama usvojenim 2014. godine propisano da se sve potvrđene optužnice i presude sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela mogu objavljivati na internet stranicama institucija, ta praksa još uvijek nije ustaljena u svim pravosudnim institucijama.
Ovim smjernicama nije nametnuta obaveza objave svih optužnica.
BIRN BiH je ranije pisao kako postoje velike razlike u objavljivanju važnih dokumenata, poput optužnica, i da Državno tužilaštvo još uvijek ne objavljuje optužnice na svojoj stranici i ne dostavlja novinarima na zahtjev sve optužnice koje podigne.
______________________________________________________________________________
Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu“ uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadražaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
