Nakon što se problem netransprentne i nekontrolisane eksploatacije šljunka na području Maglaja, sa osnovanom sumnjom u njenu koruptivnu pozadinu, podigao na javni nivo, aktivnostima neformalne grupe građana “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju”, neočekivano je i naglo splasnuo interes ovdašnjih, ali i šljunkara iz susjednih općina, za produbljivanje i čišćenje korita rijeke Bosne.
Gotovo nestvarno zvuči činjenica da za područje Maglaja trenutno nema niti jednog važećeg ugovora za te vrste poslova.
Da je to tako, na upit grupe, prva je potvrdila Agencija za vodno područje rijeke Save, informacijom da u 2021. godini nisu imali zahtjeve za vađenje materijala iz vodotoka, pa shodno tome nisu sklopili nijedan ugovor sa šljunkarima, niti im izdali vodne saglasnosti.
Agencija u Sarajevu je pomenutu grupu građana uputila na traženje informacija te vrste od Općine, precizirajući u svom odgovoru da lokalitete za vađenje materiala iz vodotoka prethodno određuju u saradnji sa lokalnim zajednicama, a količine vađenja materijala definišu se elaboratom za vađenje materijala iz vodotoka, na koji se potom izdaje vodna saglasnost.
Ali, iznenađujući odgovor stiže i iz maglajske općine, od Službe za urbanizam, geodetske i imovinskopravne poslove, da: „Općini Maglaj nije poznato da su dostavljeni bilo kakvi zahtjevi Agenciji za vodno područje rijeke Save za vađenje materijala iz rijeke Bosne, kao ni u općinu Maglaj“.
Pritom, Grupa je, od ove općinske službe, obaviještena da oni trenutno nisu u mogućnosti procijeniti koji su potencijalni lokaliteti za vađenje materijala iz vodotoka u 2021. godini.
S druge strane nevađenje viška materijala iz korita rijeke – nanosa pijeska, šljunka, mulja i raznog otpada – odnosno, njegovo neprodubljivanje, dovodi do opasnosti od mogućih poplava.
I tako se Grupa našla u apsurdnoj situaciji da preuzima još jedan posao koji bi morale da rade i za koji su plaćene institucije. Osim otkrivanja nelegalnih šljunkarskih aktivnosti i alarmiranja policije i drugih institucija u pravcu njegovog sprečavanja, Grupa je, zbog nerada i nebrige institucija započela i sa detektovanjem mjesta u koritu Bosne na kojima je neophodno izvršiti čišćenje i produbljivanje.
„Prinuđeni smo da mi preuzmemo ulogu i predložimo lokalitete za iskop. I prvi koji predlažemo općini je lokalitet Donjeg Ulišnjaka, a na red će doći “Omerdino Polje” i drugi, kada za to dobijemo mišljenje stručnjaka ili zahtjeve građana sa terena“, kaže član grupe Zumra Gušo, dodavši da su na tu ideju potaknuti sa održanog Okruglog stola u Maglaju krajem juna.
Tada su članovi grupe od strane prisutnih predstavnika Kantonalne i Federalne inspekcije, kao i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK i općine Maglaj zapravo ohrabreni da sami sugerišu institucijama koja su to potencijalno kritična mjesta na kojima su potrebe intervencije za čišćenje i produbljivanje korita u svrhu povećanja protoka vode.
S druge strane, šljunkari bi, dobro znajući stanje sa koritom i tačke potencijalno opasne za izlijevanje vode prilikom većih padavina, mogli i sami predlagati općini da, u saradnji sa Agencijom, obezbjedi saglasnost za poslove čišćenja i produbljivanja korita na tim mjestima. Pa da urade nešto korisno za zajednicu, a usput još i zarade, od prodaje izvađenog minerala. Ali, legalan i društveno koristan posao, izgleda, njima nije interesantan, odnosno dovoljno profitabilan.
Očito je profitabilnije vršiti nezakonit iskop na mjestima na kojima je nadzor institucija smanjen (i gdje nema „dosadnih“ građanskih aktivista), ne plaćajući ništa, osim mita svojim zaštitnicima u institucijama vlasti, i ostavljajući iza sebe, nekažnjeno, stravično devastirane površine.
