Sve je više primjera da jača građanski aktivizam i građanska hrabrost da javno iskažu svoje nezadovoljstvo nepravilnostima u društvu, korupciji prisutnoj na svakom koraku i gotovo svim sferama i segmentima života u BiH.
Pobuna protiv ataka na rijeke u BiH ekspanzijom gradje mini-hidroelektrana, nelegalne eksploatacije šljunka u slivu rijeka Bosna i Drina, odlaganja opasnog otpada u Drvaru i Kotorskom kod Doboja, nelegalnih deponija kod Mostara i na Krupačkim stijenama, samo su neki od primjera u kojima su građani digli svoj glas i organizovali se u registrovana udruženja ili neformalne grupe, kako bi udruženi lakše i snažnije djelovali prema institucijama sistema i riješili zajedničke probleme.
U poslednje vrijeme ima primjera gdje i pojedinci, koji se smatraju pogođeni i lično oštećeni, hrabro ustanu u odbranu svojih prava, pritom otkriju i nezakonitosti, zloupotrebe i korupciju u javnim službama. Ili neprimjeren i nezakonit uticaj stranaka, na zapošljavanje recimo, zbog koga se zapošljavanje ili napredovanje u službi ne odvija prema znanju, sposobnostima, zaslugama i propisanim pravilima, nego se kadrovi vladajućih stranaka protežiraju čak i kršenjem osnovnih zakonskih uslova, na što sudovi – bez obzira što nam ni tu stanje nije idealno – ne mogu ostati nijemi.
Naš portal je nedavno pisao o slučaju Zorana Mandića iz Bijeljine, koji je nakon više od tri godine uspio da se izbori da poslodavac kod kojeg je zaposlen – MUP RS – postupi po odluci suda i poništi izbor kandidata na radno mjesto na koje je i on konkurisao u Policijskoj upravi Bijeljina.
On se žalio Osnovnom sudu u Bijeljini da je diskriminisan po više osnova, podnijevši tužbu protiv MUP-a RS, Policijska uprava Bijeljina, Agencije za državnu službu i primljene kadidatkinje. Sud mu je dao za pravo, a ključni razlog, što je potvrdio i bijeljinski Okružni sud, je što je konkursna komisija među posebnim uslovima priznala kao validnu diplomu kandidatkinje, a koju je izdala neakreditovana visokoškolska ustanova. Sud je našao da diploma izabrane kandidatkinje izdana od Visoke škole za ekonomiju i informatiku Prijedor nije akreditovana, niti u registru Agencije HEA BiH. Te podatke dostavila im je Agencija, naglasivši da za tu školu nije proveden postupak akreditacije propisan Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH.
On je u svojoj borbi otišao i dalje i u procesu je potvrda odluke suda da ni sljedeći izabrani kandidat nije mogao biti postavljen na sporno radno mjesto, jer takođe posjeduje diplomu visokoškolske ustanove (Slobomir P Univerziteta), koja od svog osnivanja 2003. godine pa do sada nikada nije akreditovana kod Agencije HEA BiH.
Na pomolu je i novi slučaj, u kojem državni službenik nije direktno pogođen odlukom nadređenih, ali je smatrao da je ona nezakonita i to su mu za pravo dali u Upravnoj inspekciji Inspektorata RS.
Naime, Dušan Aćimović policajac iz Zvornika ukazao je da policijski službenik Aleksandar Božić nije mogao biti postavljen za komandira Staničnog odjeljenja policije u Skelanima, Policijska stanica Srebrenica.
„Izvršenim inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je donošenjem rješenja o rasporedu službenika na radno mjesto komandira u SOP Skelani PS Srebrenica direktor policije povrijedio odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MUP RS, jer je imenovanog rasporedio na radno mjesto, a da prethodno nije ispunjavao uslove u pogledu položenog stručnog ispita sa višom stručnom spremom, odnosno imenovani ne ispunjava propisani smjer stručne spreme“ – stoji u obavještenju o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru upravnog inspektora Mire Novaković u MUP RS, Policijska uprava Zvornik, kojoj pripada PS Srebrenica i SOP Skelani.
Rješenjem je naloženo direktoru policije MUP RS da poništi rješenje o rasporedu službenika i riješi njegov radni status, ostavljajući rok za te radnje od 15 dana od dana došenja rješenja 16. avgusta.
Naši sagovornici u MUP-u, koji su iz razumljivih razloga (da ne bi bili dodatno obespravljeni) željeli ostati anonimni, ističu da ovakvi slučajevi nisu izuzetak nego pravilo. Da se popuna upražnjenih radnih mjesta u MUP-u RS ne vrši putem internih oglasa, na koje bi se zainteresovani mogli prijaviti, kako je to predviđeno Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, nego da se za politički “podobne kadrove” šalju prijedlozi za imenovanja, bez ikakve zakonske osnove, a pritom se nerijetko dešava da ti kadrovi ne zadovoljavaju ni propisane uslove za radno mjesto na koje ih se postavlja.
Time je značajnije svako otvoreno protivljenje ovakvom koruptivnom sistemu i neprimjerenom uticaju stranaka i tužbe koje se u tom kontekstu podnose i presude koje se donose.
Sve su ovo koraci ka uspostavljanju pravne države. I i oni koji ih pokreću i oni koji donose ovakve presude, izuzetno su značajni u tom procesu. No, teško će i sporo sve to ići (kao i do sada) sve dok za ovakve „greške“ u ispunjavanju zakonskih propisa i, generalno, za kršenje zakona, odgovorni ne počnu snositi ozbiljne sankcije. I to sankcije koje moraju biti posebno oštre za odgovorne u institucijama sistema koje su upravo za provođenje zakona i izgradnju i zaštitu pravne države i zadužene. Jer, kad takve osobe krše zakon, one osim počinjenja tog konkretnog djela urušavaju povjerenje građana u institucije, što ima ozbiljne posljedice na kompletno društvo.
