Izvještaj mreže CEE Bankwatch-a i Centra za istraživanje energetike i čist vazduh (CREA), u saradnji sa Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu pokazuje da se zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini drastično povećalo, uprkos investicijama u odsumporavanju u termoelektrani Ugljevik.
Ova termoelektrana je prema podacima najveći prestupnik emisija sumpor dioksida u regiji, koje premašuju zbir ograničenja za sve četiri države regiona koje imaju nacionalne planove za smanjenje emisija.
Kakanj 7 emitovao je 15 puta više SO2 u odnosu na dozvoljeno, dok je termoelektrana Gacko najveći prestupnik emisija lebdećih čestica, koje su pet puta više od dozvoljenog.
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu Banja Luka istakla je da se iz priloženih rezultata vidi sva besmislenost oko postrojenja za odsumporavanje u RITE Ugljevik.
“Uloženo je previše novca i vremena da bi ovo postrojenje tek povremeno i pro-forme radi funkcionisalo. Neko se ovdje igra sa parama i ljudskim životima, ali niko i dalje ne odgovara”, komentarisala je aktivistica Ibraković.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju upozorava da je krajnje vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze.
“Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi”, rekao je Žiško.
Centar za životnu sredinu u saopštenju podsjeća da zemlje Zapadnog Balkana od 2018. godine imaju obavezu smanjiti emisije iz termoelektrana u skladu sa EU Direktivom o velikim ložištima.
Međutim, u 2020. godini su termoelektrane u BIH, koje su obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisije, emitovale čak deset puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno – 220.411 tona, dok su dozvoljene emisije bile 22.195 tona.
“Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti broj radni sati dok se ne ispune standardi emisija, kako bi se spasili životi. Paralelno s tim, hitno se mora pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i održive oblike obnovljive izvore energije, a zajedno sa svim relevantnim akterima, posebno pogođenim zajednicama, potrebno je izraditi planove za pravednu tranziciju za radnike i zajednice”, rekao je Davor Pehčevski iz mreže CEE Bankwatch.
Ove godine je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupak protiv BIH, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije zbog kršenja EU Direktive o velikim ložištima.
“Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU i izvoziti električnu energiju u EU zanemarujući pravila o kontroli zagađenja. Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile, poput u BIH, moraju odrediti datum hitnog ukidanja uglja”, dodala je Ioana Ciuta iz mreže CEE Bankwatch.
Prema najnovijem izvještaju, ukupna emisija sumpor-dioksida (SO2) iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu bila je 2,5 puta veća od ukupne emisije svih termoelektrana u EU u 2020. godini.
Zdravstveni modeli, takođe, pokazuju da je, od 2018. do 2020. godine, skoro 19.000 smrtnih slučajeva povezano sa emisijama iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu.
