Šta mi treba uraditi da shvatite da ne damo rijeku i da nećemo minihidroelektrane na rijeci Kruščici i kako ste mogli pokrenuti javnu raspravu za prethodnu vodnu saglasnost ako su poništeni i građevinska i urbanistička i građevinska dozvola, a ugovor o koncesiji je na Vrhovnom sudu FBiH i pet opština s područja Srednjebosanskog kantona donijelo odluke protiv gradnje MHE u Kruščici su najčešće postavljana pitanja na javnoj raspravi za izdavanje prethodne vodne saglasnosti investitorima za gradnju minihidroelektrana Kruščica 1 i 2. Predstavnici Vlade Srednjebosanskog kantona koji su vodili javnu raspravu na ovo nisu imali odgovore, rekli su da ne znaju za te presude, da proces na Vrhovnom sudu FBiH ne mijenja pravosnažnost odluke Kantonalnog suda, te da je njihova obaveza da prikupe mišljenja stanovnika, a odluku donesu na osnovu svih raspoloživih argumenata.
Nismo zadovoljni jer mi još uvijek ne znamo šta će oni napisati u svom izvještaju i kakvu odluku će donijet, i dalje se plašimo da će izdati ovu dozvolu što je za nas samo nastavak borbe. Strašno je koliko su nespremni došli i mi sada ne znamo da li oni uopšte znaju o čemu se radi. Oni moraju znati za sve ove presude jer su bili stranka u postupku i morali su dobiti presude kao i mi, a on nama kaže da je to možda otišlo u neko drugo ministarstvo – je l’ to oni ne komuniciraju među sobom, rekla je Mika Tibold, predsjednica MZ Kruščica na šta je Vlado Taraba upozorio da sve procese treba pretvoriti u novac, a da je on lično vidio da minihidroelektrane na rijeci Bijeloj ne rade jer nema vode.
Ovdje su milioni u pitanju i oni sve znaju, znaju da po zakonu ne mogu do rijeke, ali vodiće razne igre jer smatraju da su sila iako su stanovnici dali više od 30.000 KM za sudske sporove, rekao je jedan od učesnika u javnoj raspravi.
Podsjećanja radi, investitori su kompanije Genaa d.o.o u vlasništvu Roberta Hrkača iz Hrvatske koji je i većinski vlasnik, Nešad Hurem iz Kruščice i Hygracon d.o.o. u vlasništvu Armina Hadžialića iz Sarajeva. Javna rasprava u kojoj je učestvovalo više od 50 ljudi protekla je uz prisutno predstavnika mostarske inicijative Jer nas se tiče, Arhus Centra, banjalučkog udruženja Centar za zaštitu životne sredine i još nekoliko aktivista iz Sarajeva i drugih dijelova BiH.
Dobro se sjećate kako smo branili rijeku svojim tijelima, ona je naš život. Što niste napravili fabriku, šuma je puna plodova, od aprila do septembra možete skupljati razne vrste plodova, pa neka ljudi zarade, a ne da ih tjerate sa svog. Moj stav i stav mojih komšija je da vi možete krenuti kud god hoćete, a do Kruščice nikada nećete doći … Hinjski ste dobili saglasnost mjesne zajednice prije nekoliko godina jer tada niko nije ni znao šta su MHE, a sada imamo peticiju koju je potpisalo 4.000 ljudi koji ne daju rijeku. Vi gospodo iz kantona uporno pričate o demokratiji – je l’ demokratija da napadnete na žene, da se mi borimo za vodu… U rijeci je ostao minimum, a vi hoćete i to da uzmete iako je naša rijeka nastanjena rijetkim vrstama riba i drugih živih vrsta. Zar vam nije dosta četiri godine naše borbe? Ne damo rijeku i stavite to sebi u glavu, gradite gdje hoćete, ali kod nas više nemojte dolaziti, rekla je jedna stanovnica sela Kruščica.
Stanovnica MZ Kruščica koja je i zastupnica u Opštinskom vijeću Vitez Ilduza Mujkić je podsjetila da je selo Kruščica nekada bilo poznato turističko odredište i da to mogu biti i sada.
Samo nas nemojte braniti i dozvolite nam da sami organizujemo život kako mi hoćemo i znamo. Sjetite se da je selo Kruščica i rijeka zaštićeno područje petog stepena i da tu nema građevinskih i sličnih intervencija, rekla je ona. Naglasila je da je premijer SBK Tahir Lendo javno rekao da će na osnovu odluka opštinskih vijeća protiv gradnje MHE brisati MHE iz prostornog plana kantona.
Tokom javne rasprave je, na osnovu izlaganja više učesnika koji su i vijećnici različitih partija u Opštinskim vijećima opština s područja tog kantona, bilo jasno da je i većina Vijeća protiv gradnje MHE.
Meni je jako žao što čujem da ste tek danas dobili stav našeg Opštinskog vijeća protiv gradnje MHE, ali eto da znate da smo mi rekli ne. Hvala vam što ste došli, ali nemojte više, vi ste naši gosti i neka ste došli, ali sad idite odakle ste došli, mi smo ovu rijeku posudili od naše djece. Ovo je naša kuća i odluka je naša, a osim toga vidjeli ste da i ranije izgrađene minihidrocentrale na drugim vodotocima ne rade jer nema vode. Neka ste i ovdje došli, ali nemojte više dolaziti i idite odakle ste i došli, poručio je Muamer Đidić koje se predstavio kao mještanin Kruščice i vijećnik u opštini Vitez.
Podsjećanja radi, opštine s područja ovog kantona su mahom donijele odluke protiv gradnje novih MHE s tim da su samo neke tražile raskid ugovora za MHE čija gradnja nije započela.
Ekrem Sarajlić iz viteškog SDP-a je podsjetio da su činjenice protiv gradnje MHE na rijeci Kruščici.
Stanovnici sela su svojim tijelima branili rijeku, a sada svoju borbu vode pravnim putem. Uz to Općinsko vijeće Vitez je donijelo odluku protiv gradnje i mi smatramo da iz prostornog plana treba brisati MHE na rijeci Kruščici, kao i druge MHE planirane za gradnju jer bi bio uništen biodiverzitet tog područja, a profit od toga imaju samo pojedinci, rekao je Sarajlić naglašavajući da je i Predstavnički dom Parlamenta FBiH izglasao deklaraciju protiv gradnje MHE
U razgovoru za interview.ba, koji je održan nakon javne rasprave kao jedan vid javne tribine, stanovnici Kruščice su pričali kako trpe prijetnje zbog borbe protiv gradnje MHE na svojoj rijeci, da sumnjaju da je ova javna rasprava organizovana da bi investitori imali način da od kantona traže odštetu za izgubljeni profit, a da je njima cilj da iz prostornog plana budu brisane MHE na Kruščici, ali da u Prostorni plan kantona ne bude ucrtano ni novih 38 MHE koje su planirane za gradnju na području njihovog kantona.
Tokom javne rasprave na pitanje Zdravka Livančića kada je i gdje mjeren vodni minimum, predstavnik investitora Armin Hadžialić je objasnio da je to urađeno 2015. godine na rijeci Lašvi i da nema drugog načina da se to izmjeri, a na pitanje jedne učesnice u javnoj raspravi koja se predstavila kao magistrica ekologije kako to stavljanje vode u cijevi vodu obogaćuju kisikom, Hadžialić je odgovorio da je to proces koji mnogi ljudi ne razumiju.
U jednom trenutku je djelovalo da će javna rasprava dobiti sasvim novi tok jer je jedan od predstavnika Vlade SBK upozorio okupljene učesnike da u Kruščici ne brinu o rijeci, da je kanton uložio više desetina hiljada maraka za kaskade i brane da se rijeka ne izlijeva iz korita i za čišćenje vode, da bacaju smeće i autogume okolo, no okupljeni učesnici su prepoznali pokušaj.
Prvo – zadaća kantona je da obezbjedi infrastrukturu za izletište i rijeku, drugo – mi znamo da su investitori slali ljude da bacaju smeće gore, treće – Kruščica je planinska rijeka i ona se čisti sama, a osim toga – danas je tema gradnja MHE, a ne izletište u Kruščici, rekao je jedan od učesnika.
Amna Popovac iz Mostara je pojasnila da je borba u Kruščici važna i za druge slične borbe u BiH jer dok traje borba u Kruščici – ima nade i za druge građanske inicijative za zaštitu prirode. Razumije da je ovo u Kruščici borba za vodu koja je mnogo više od borbe protiv MHE.
Ovaj narod je srčan, ali nije glup da ne zna o čemu pričaju investitori i predstavnici vlasti, rekla je Popovac i zaključila da je jako važno to što su svi u Kruščici jedinstveni.
Tibold je podsjetila da su Kruščićani svojim očima na drugim rijekama vidjeli šta rade MHE.
Građanska inicijativa je tražila da MHE brišete iz prostornog plana, to je narod koji vas plaća, a vi nas uništavate. Naša Kruščica je naš život, naš krvotok i mi bez nje ne možemo. 1969. smo je dali u cijev za vodu u Zenicu iako mi nismo imali vlastitu vodu do nedavno i sada je ne želimo je još jednom gušiti, rekla je Tibold.
Javna rasprava je završila glasanjem prema kom su svi prisutni bili protiv gradnje, ali su organizatori rekli da njima to ništa ne znači, da se na javnim raspravama ne glasa, da je njihova obaveza da organizuju javnu raspravu i čuju mišljenje građana, ali da odluku donesu na osnovu svih raspoloživih informacija. Kruščićani ne kriju da poslije ove rasprave i dalje nisu sigurni da je njihova rijeka sigurna.
