Nezadovoljstvo odlukama Vlade Republike Srpske, da na rijeci Rzav gradi mini hidroelektrane, koje je ujedinilo i ekološke aktiviste i ribare i mještane okolnih naselja, ali i sve građane Višegrada svjesne značaja očuvanja prirodnih bogatstava, u kombinaciji sa približavanjem lokalnih izbora i političkoj “borbi za svaki glas”, rezultiralo je Vladinim povlačenjem.
Vlada RS je, naime, na svojoj sjednici održanoj 8.10. raskinula ugovore o koncesijama za izgradnju nekoliko malih hidrocentrala na rijeci Rzav u opštini Višegrad.
Radi se o mini-hidroelektranama snage između 1,7 i tri megavata. Najslabija je “Rzav 5”, čija je instalisana snaga prema projektnoj dokumentaciji 1,75 megavata, dok je “Rzav 3” snage tri megavata. Osim ove dvije, ugovor je raskinut i za gradnju “Rzava 1”, “Rzava 2” i “Rzava 4”.
No, treba naglasiti da se radi o projektima koji su koncesije dobili davne 2003. godine.
Dejan Furtula, predsjednik neformalne grupe građana “Odbranimo rijeke Višegrada” zato, izražavajući zadovoljstvo donesenom odlukom Vlade, istovremeno upozorava da nisu poništene sve koncesije na mini hidroelektrane i da borba građana za svoje rijeke nije završena:
“Nadamo se da će i ostali projekti, raspisani 31.12.2019., odnosno još dvije koncesije za MHE na rijeci Rzav biti raskinute”.
“Naša borba traje već više od 12 godina.”, podsjetio je Furtula, i dodao da je protiv odluke o davanju koncesija većina stanovnika opštine.
Anes Podić iz Nevladine organizacije “Eko-akcija”, rekao je da su se i oni pridružili Višegrađanima u ovoj akciji, jer se principijelno zalažu da se zaustavi izgradnja mini hidroelektrana. On konstatuje da studije pokazuju da je korist od njihove izgradnje mala, ne stvaraju se nova radna mjesta, a pravi se ogromna ekološka šteta, pri čemu, dodatno, građani kroz račune za struju plaćaju naknade za izgradnju ovih objekata.
Bilo bi lijepo, ali i isuviše naivno povjerovati da je vlast shvatila suštinu problema, prihvatila argumente građana i ekoloških aktivista i promijenila politiku. Na žalost, i Federalno iskustvo, sa ignorisanjem čak i zaključka Parlamenta o zabrani gradnje mini hidroelektrana, govori sasvim suprotno. Privatni interesi investitora umreženi su sa privatnim interesima korumpiranih uticajnih pojedinaca iz vlasti. Zato i dobre vijesti, kada dolaze od vlasti, treba uzimati s rezervom. Pa je i najznačajnija poruka iz ovog slučaja, da mladi ekološki aktivista na vijest o poništavanju koncesija, reaguje sa:
“Ovo nije kraj, naša borba još traje… Mi smo spremni da našim tijelima braniti naše rijeke”.
S druge strane, stranke na vlasti su, trenutno, spremne za trgovinu sa svojim građanima. Ali – samo do izbora. Nakon toga se vraćaju “trgovini” sa privatnim inestitorima i “kontroverznim biznismenima”. I krčmljenju budžeta. Uz ignorisanje svega prethodno obećanog svojim glasačima.
