Ulična akcija aktivista neformalnih grupa za uređeno korito slivova rijeka Drina i Bosna u petak u Bijeljini se očigledno nije svidjela rukovodstvu Javne ustanove „Vode Srpske“, iz koje je, istog dana, na adresu grupa „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ i „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, upućeno niz neargumentovanih kritika.
U saopštenju objavljenom na web stranici ove ustanove, izražena je „sumnja da su ovakve aktivnosti neformalnih grupa građana dirigovane iz nekih inostranih centara moći koji imaju za cilj da se institucije Republike Srpske u javnosti prikažu kao nesposobne, a sa krajnjim ciljem da se pripremi teren da se nadležnost upravljanja vodama prenese sa RS na BiH, slično kao što je to nedavno pokušano sa šumama“.
Zaklanjajući se iza institucija RS, „Vode Srpske“, optužujući građane koji se bore da zaštite rijeka i da se oblast eksploatacije šljunka uredi na zakonit način, za što oni, iz „Voda“, snose ne mali dio odgovornosti, zapravo žele da tu svoju odgovornost minimiziraju ili u potpunosti negiraju.
Zbog toga su, u svom obraćanju izrekli i sramnu tvrdnju da „nelegalna eksploatacija šljunka u manjem obimu svakako postoji, ali da nadležne institucije RS, svaka u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, konstantno rade na tome da iskorijene sve nelegane radnje“.
Izričući ovakve stavove, JU „Vode Srpske“ se ponovo izruguju građanima i široj javnosti. Misleći da su oni već zaboravili prizore brutalnih devastacija u slivu rijeke Bosne u Osječanima kod Doboja, Miloševcu kod Modriče, Crkvini kod Šamca, Karakaju, Tršiću, Kozluku, Čelopeku u slivu rijeke Drine kod Zvornika i drugim lokalitetima. Kao što su se, uostalom izrugivali građanima Doboja koji su u više navrata ovog ljeta kod gradskog mosta snimali mašine jednog, a iz „Voda Srpske“ su ih zvanično i javno ubjeđivali da se radi o kamionima i bageru drugog izvođača, te da je, zapravo, problem u pogrešnim naljepnicama.
Ne pominju iz ovog javnog preduzeća ni optužbe i podnešene krivične prijave protiv odgovornih, pa i iz njihovog preduzeća, za smrt 11 Dobojlija u poplavama u maju 2014. godine. Optužbe zbog činjenja i nečinjenja da se poplave ne dogode u tom obimu, i uzrokuju ljudske i ogromne materijalne štete.
Ne spominju u svom obraćanju javnosti da su prozvani da je davanje saglasnosti za deponovanje materijala i građenje u vodoplavnom području u njihovoj direktnoj nadležnosti.
S druge strane, kada je riječ o slivu rijeke Drine, neformalna grupa građana se JU „Vode Srpske“, sa Zahtjevom za pristup informacijama, obraćala 18. maja i Urgencijom 7. juna, ove godine, a na te zahtjeve iz „Voda Srpske“ nije bilo odgovora, već je dobijena usmena informacija da su informacije o sklopljenim ugovorima, odobrenim količinama i drugi traženi podaci dostupni na njihovoj zvaničnoj internet prezentaciji. Grupi su, u traganju za podacima, potvrđene lokacije, kao i sačinjena Mapa legalnih lokacija.
U svom reagovanju „Vode Srpske“ navode i izvođače radova koji su do 30. septembra imali rok za završenje radova na određenim lokacijama, a za koje aktivisti sa terena prijavljuju da još vrše šljunčarenje na tim lokacijama.
Opet, kada je riječ o slivu rijeke Drine, ne pojašnjavaju kako je moguće da se osim legalne lokacije u Šepku, na području Zvornika šljunak vadi i u Tršiću, Kozluku i drugim mjesnim zajednicama, što su aktivisti iz ovog grada dokumentovali i video snimcima, koje su dostavili i ovoj javnoj ustanovi.
Takođe, navodeći sedam preduzeća sa kojima imaju sklopljene ugovore za održavanje riječnog korita, vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka, izbjegavaju istaći da su među njima i tri preduzeća sa kojima se, po kriterijumima za odabir izvođača, ti ugovori nikako ne mogu sklopiti, jer imaju prekršajne prijave Inspekcija RS u ovoj godini. Stoga je i razumljivo zašto „Vode Srpske“ čitavo vrijeme izbjegavaju dati tražene informacije – jer bi morali objašnjavati da li su ta tri preduzeća na ime pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno platili više od 100 hiljada KM određene im naknade, da li su ta pravna lica i odgovorne osobe platile kazne za nelegalnu eksploataciju.
Bez obzira što se iz „Voda Srpske“ vole braniti argumentacijom da nije njihova nadležnost vađenje šljunka sa poljoprivrednog zemljišta, samo kažnjavanje ovih preduzeća ih diskvalifikuje iz učešća u Javnom pozivu, pa da su uzurpirali i mnogo manje od ukupno 92.665 kvadratnih metara, na kojima su vršili eksploataciju šljunka.
Navodeći da se u izvještavanju sa “ulične akcije” u Bijeljini radi o objavama “pojedinih medija” teško se oteti utisku da se, kroz neutemeljene pridike aktivistima neformalnih grupa, “Vode srpske” zapravo obračunavaju sa tim “pojedinim medijima”, kojima su građani, koji nemaju vezu sa grupama, dali izjave, u kojima i njih iz “Voda” označavaju odgovornim za devastacije u slivovima rijeka i svojevrsni ekocid.
Takođe, prebacujući aktivistima da svoje aktivnosti provode “zarad lične finansijske koristi”, opet se teško oteti utisku da su to uvrede sračunato izrečene da se sakrije priča da u oblasti eksploatacije šljunka postoje lobiji u RS u koje su, prema percepciji javnosti, uključeni i predstavnici vlasti i zaposleni u nekim institucijama, uključujući i “Vode Srpske”. Grupa iz Doboja je, nedavno, i zvanično tražila da se ispitaju te sumnje. Ali ni tada iz “Voda Srpske” nije bilo konkretnog odgovora.
