Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) Adria, udruga “Novi val”, “Majski cvijet” i “Dinarica” te TNC-a (The Nature Conservancy) raspravljali su o izazovima i potrebi zaštite rijeka, trenutnom stanju zaštite Bunskih kanala, te borbi protiv izgradnje malih hidroelektrana (mHE) na jednodnevnoj konferenciji održanoj u srijedu u Mostaru.
Direktor udruge “Dinarica” Đorđe Stefanović kazao je kako Hercegovina kao geografska regija itekako zaslužuje bitno mjesto u naporima za zaštitu prirode koje ova udruga provodi.
– Neposredna tema današnje konferencije je zaštita rijeka kao ambijentalnog zahvata prirodnih ljepota ove zemlje i prirodnog resursa koji postaje sve bitniji i bitniji u planetarnom smislu. Bunski kanali su spektakl za oči i za dušu, a čitava priča pokrenuta je na način da su lokalne nevladine organizacije počele borbu protiv izgradnje hidroelektrane, a rezultat izgradnje bio bi nestanak Bunskih kanala i bitan utjecaj na izvor Bune koji je spektakl sam za sebe. Danas smo zajednički odradili ovu konferenciju da glas o potrebi zaštite Bune, Bunice i Bunskih kanala pošaljemo dalje u svijet – istaknuo je Stefanović.
Oliver Arapović iz Udruge “Majski cvijet” istaknuo je kako bi izgradnja mini hidroelektrane na Bunskim kanalima prouzročila katastrofalne posljedice.
– Izgradnjom mHE ovaj spomenik prirode bio bi uništen. Da dođe ljudska ruka, bager ili da se bilo koji zahvat radi na ovom području nastala bi katastrofa. Također, ribe i druge životinje koje tu žive bile bi ugrožene, a što se tiče lokalnog stanovništva, mislim da je bojazan i zabrinutost s pravom prisutna – kazao je Arapović.
Trenutni status, dodao je Arapović, je takav da je investitor podnio zahtjev za vodnu suglasnost.
– Investitor je također u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podnio zahtjev za okolišnu dozvolu i svi ti procesi su u tijeku, a u zadnjem periodu od našeg odvjetnika doznao sam da je pravnim putem uspio dobiti tu borbu, odnosno da je za Bunu 1 vodna suglasnost odbijena, ali još ne znamo je li se investitor žalio – kazao je Arapović.
Istaknuo je kako se nada da će Grad Mostar adekvatno valorizirati ovo područje.
– Bunski kanali izniman su spomenik prirode, jedini te vrste u BiH. Područje koje je predloženo za zaštitu uključuje dio toka rijeke Neretve i ušće rijeke Bune s Bunskim kanalima zbog njihovih izuzetnih krajobraznih karakteristika te biološke raznolikosti. Ono što znanstvenici već dugo znaju prepoznali su i turisti, čime se stvaraju nove mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica kroz održivi turizam. Očekujem da će to prepoznati i Grad Mostar i adekvatno valorizirati ovo područje – naglasio je Arapović.
Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz naglasila je da su slatkovodni život i bioraznolikost u slatkim vodama najugroženiji širom planeta.
– Znanstveno smo potkrijepili da je preko 80 posto slatkovodnog života u posljednjih 50 godina istrijebljeno. WWF s partnerima ulaže značajne napore u podizanje svijesti o važnosti zaštićenih područja, njihovom upravljanju i nužnosti uključivanja lokalnih zajednica. Isto tako, poseban naglasak se stavlja na očuvanje rijeka i vlažnih staništa jer je, opet ponavljam, slatkovodna biološka raznolikost najugroženija globalno – istaknula je Kalauz.
Dodala je i to da pitanje zaštite rijeka treba postati prioritet za državu.
– Ako uzmemo u obzir trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje su poplavljena brojna naselja, pitanje zaštite rijeka, ali i održivo korištenje prirodnih resursa treba postati prioritet za državu. U nadolazećem periodu morat ćemo se suočiti s brojnim posljedicama klimatskih promjena, stoga je važno da pojačamo sektor zaštite prirode, usmjerimo naša ulaganja prema rješenjima utemeljenima na prirodi i povećamo ukupnu otpornost naših društava na posljedice klimatske krize – kazala je Kalauz.
Direktorica WWF Adria istaknula je kako u BiH postoji oko 110 malih hidrocentrala koje ne generiraju niti tri posto potreba BiH za strujom.
– Mislim da je jasno koliko je to isplativo i koliko je razumno uništavati ovakve nevjerojatno lijepe i važne pejzaže zbog nečega što je stvarno minorno ili nikako ne doprinosi potrebama, pa i razvojnim potrebama Bosne i Hercegovine – naglasila je Kalauz.
Kao zaključak, sudionici konferencije pozvali su entitetske vlasti da ulože veće napore u zaštitu prirode, posebice rijeka. Samo zajedničkim radom, transparentnim i pravodobnim uključivanjem svih sudionika i hrabrim, konkretnim potezima može se graditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, zaključeno je na konferenciji koju je organizirao WWF.
