Nezadovoljstvo teškom socijalnom i ekonomskom situacijom, nerad, korupcija i nefunkcionisanje državnih institucija rezultirali su najmasovnijim protestima 2014. godine. Počelo je u Tuzli, a nastavljeno u Sarajevu, Bihaću, Zenici, Mostaru. Ogorčenje je eskaliralo, zapaljene su zgrade kantonalnih vlada i Predsjedništva BiH. Demonstranti su kažnjeni, a građani ušutkani.
“Dodijalo sve svima, nema volje ni za šta, ne mijenja se ništa, šta god uradimo skupi se 50, 100 ljudi to je bruka”, govori nam građanin Sarajeva.
“To je narod koji, po mom mišljenju, sam sebi ne misli dobro. Kako da misli društvu i zajednici?” pita se jedan od građana.
“Pa da vam kažem, ja mislim da je njima fino, mi idemo, vidi u kojim godinama sam”, odgovor je jedne od građanki Sarajeva na pitanje
“Svi čekamo da nam neko drugi riješi ovo naše pitanje, a neće ga niko riješiti dok svi masovno ne izađemo. Hoće li se to desiti? Neće”, stav je ovo jednog od gređana.
Iz neformalne grupe građana ‘Restart’ se nadaju da je vrijeme za masovne demonstracije došlo. Kažu da ova ekipa želi mirnim putem ukazati na nefunkcionisanje sistema u kojem živimo.
“Ako budemo napravili frku kakva je napravljena 2014. godine, koja je vjerovatno bila iz najboljih pobuda, kao i ovi protesti, tu će biti kraj – stat će kao što su i oni stali i onda nećemo moći nastaviti, želimo gandijevski iz razloga da budemo stalno tu, da ih iritiramo dok ne dođe do promjena”, objašnjava nam ideju protesta Suad Đozić, iz neformalne grupe građana ‘Restart’.
U Tuzli već imaju podršku udruženja građana iz kojeg poručuju da im je dosta korupcije, nepotizma i nerada vladajućih.
“Događa se da se u svakom gradu priključuju ljudi, nemamo nikakvu ni boju kože, ni vjeru, ni rasu, osim da smo ljudi i da znamo da nas 26 godina jedni te isti muče”, naveo nam je Almir Arnaut, predsjednik Udruženja mladih ‘Velika djeca’.
A na mučenje nisu pristale kolone mladih ljudi koji su napustili državu. Profesor Mujkić, i sam učesnik protesta iz 2014. godine, smatra da nemamo kritičnu masu koja želi promjene.
“Kada govorimo o masovnosti koja je potrebna da bi protesti bili iole ozbiljnije shvaćeni, suočeni smo sa situacijom da je dosta naše populacije u međuvremenu otišlo, ona kritična masa mlađih ljudi koji bi imali interesa da se stvari mijenjaju odlazi, kupuje kartu u jednom pravcu”, rekao nam je Mujkić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Ipak postoje i oni koji će ostati da grade demokratsko i građansko društvo kojem stremimo. Iz ‘Restarta’ poručuju da su svi zahtjevi građana dobrodošli i da još uvijek nisu završili spisak koji će vlastodršcima predati 22.11. na protestima ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.
