Kako navode iz Fonda otvoreno društvo BiH, koji zajedno sa organizacijama civilnog društva iz Zapadnog Balkana prati postupke javnih nabavki u projektu “Balkan Tender Watch”, istraživački novinari i organizacije civilnog društva svakodnevno dokumentuju zloupotrebe u postupcima javnih nabavki koje provode institucije, ustanove i javna preduzeća u BiH, ali uprkos tome, većina ovih zloupotreba ne bude procesuirana, dok oni koji učestvuju u korupciji nastavljaju raspolagati javnim novcem.
“Slučajevi koje su novinari i organizacije civilnog društva otkrili tokom ove godine pokazuju da na tenderima i dalje pobjeđuju ponuđači koji su bliski političkim strankama i funkcionerima, nabavke se prilagođavaju željenim ponuđačima, krši se zakonska regulativa, a ugovori se dodjeljuju kroz netransparentne postupke”, pokazuje analiza Fonda.
Na osnovu podataka portala Pratimo tendere, koje prikuplja grupa organizacija civilnog društva, rizično je više od 80 posto postupaka koje su pratili, ali samo rijetki slučajevi dospiju pred sudove.
Podaci koje je prikupio Fond otvoreno društvo pokazuju da su sudovi u Republici Srpskoj i Brčko distriktu od 15. juna 2017. do 1. aprila 2021. godine izrekli tek šest osuđujućih presuda zbog zloupotreba u postupcima javnih nabavki. U svim ovim slučajevima sudovi su izrekli blage kazne – novčane ili uslovne.
Za razliku od Republike Srpske i Brčko distrikta, čiji krivični zakoni definišu posebna krivična djela koja se odnose na oblast javnih nabavki, zakonima na nivou BiH i Federacije to nije određeno. Zbog toga je otežana mogućnost praćenja procesuiranja zloupotreba u postupcima javnih nabavki na državnom i federalnom nivou, kao i praćenje kaznene politike, navode iz Fonda otvoreno društvo.
Podaci Fonda o nabavkama u BiH. Ilustracija: Fond otvoreno društvo
Inicijativa “Da javne nabavke postanu javne”, u studiji koju je objavila prošle godine, navodi da je neophodno krivičnim zakonima BiH i Federacije propisati djela koja se odnose na zloupotrebe u ovoj oblasti. Osim toga, potrebno je unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija za procesuiranje navedenih krivičnih djela u cijeloj državi.
Period pandemije koronavirusa u BiH bio je obilježen brojnim zloupotrebama u postupcima javnih nabavki, dodjeljivanjem ugovora kroz netransparentne postupke, izbjegavanjem primjene Zakona o javnim nabavkama BiH i očiglednom korupcijom. Uprkos najavama vlasti i pravosudnih institucija da će ovi slučajevi biti prioritetno ispitani, to se nije desilo.
“Tek jedan značajniji slučaj do sada je dospio pred sud”, navode iz Fonda govoreći o suđenju za nabavku 100 respiratora u Federaciji.
Podaci Fonda pokazuju da niti jedan slučaj za nabavke tokom pandemije još uvijek nije stigao do sudskog procesa u Republici Srpskoj. Republičko javno tužilaštvo trenutno istražuje nabavke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske zbog sumnje da je ova institucija na početku pandemije nabavljala opremu i sredstva po cijenama višestruko višim od tržišnih. Brojne druge zloupotrebe o kojima su mediji pisali nisu istražene, dok je dio istraga obustavljen.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je pisala o tome kako se godinu i po od početka pandemije u BiH samo rijetka tužilaštva i dalje bave zloupotrebama u javnim nabavkama povezanim s borbom protiv virusa.
Iz Fonda podsjećaju na upozorenja revizora o kršenju javnih nabavki koja nisu procesuirana navodeći i primjer neprovođenja nabavki u Tužilaštvu BiH za ekshumacije, o čemu je ranije pisao BIRN BiH.
Organizacije civilnog društva u BiH godinama pozivaju na izmjene Zakona o javnim nabavkama, jačanje kapaciteta Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi. Osim toga, organizacije ističu kako je nužna hitna reakcija i veći angažman pravosudnih institucija da bi se sankcionisala široko rasprostranjena korupcija u javnim nabavkama.
“Rad istraživačkih novinara i organizacija civilnog društva i dalje je ključan jer bez njihovog angažmana mnogi koruptivni slučajevi nikada ne bi bili otkriveni”, ističu u Fondu.
Projekat “Balkan Tender Watch”, koji finansira Evropska unija, u pet država Zapadnog Balkana sprovode Fondacija za otvoreno društvo iz Srbije, Centar za građanske komunikacije iz Sjeverne Makedonije, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore, Fondacija za otvoreno društvo sa Kosova i Fond otvoreno društvo iz Bosne i Hercegovine.