Tužilaštvo Kantona Sarajevo zaključilo je da u odbijanju liječenja djevojčice Nadin Smajlović iz Sarajeva na Kliničkom centru u Sarajevu nema elemenata krivičnog djela. Postupajuća tužiteljica Sanela Škaljić i glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija zaključile su kako su prijetnje i obećanja direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koje smo svi jasno i glasno čuli, tek hipotetičke. U slučaju Nadin Smajlović bile su toliko hipotetičke da je djetetu život spašen u Turskoj.
PLAZMA ZA NAROD
U vrlo kratkom vremenskom periodu bh. javnost saznala je dvije važne informacije u vezi sa direktoricom Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebijom Izetbegović. Prva je, dakle, da nije odgovorna za neliječenje Nadin Smajlović. Druga, nešto intimnija: direktorica Izetbegović ima razvijena antitijela na Covid-19.
Direktorica KCUS-a oduševljeno je saopštila kako ima toliko antitijela da može hodati bez maske, pa čak i donirati plazmu za liječenje oboljelih, ukoliko zatreba.
Požrtvovano, nema sumnje. Samo, kome donirati? Kako znati je li primatelj podoban da primi njenu plazmu?
Da li će možda Etički komitet Ljekarske komore Kantona Sarajevo raspisati neki javni poziv na koji će zainteresovani aplicirati? Hoće Ii Federalna komora (sada kada je na njeno čelo postavljena direktoricina favoritkinja) biti drugostepeni organ, koji će odrediti ko, koga i gdje može liječiti? Kantonalno ministarstvo zdravstva? Federalno? Tužilaštvo KS-a?
A možda profesorica nije ozbiljno mislila? Možda je samo hipotetički ponudila svoju plazmu?
TUŽILAŠTVO U ZAŠTITI KCUS-a
Prije par godina Žurnal je za potrebe teksta od KCUS-a tražio informacije o tome na osnovu čega je odobreno liječenje u inostranstvu bliskog srodnika jednog od domaćih funkcionera. Operacija koja mu je plaćena u inostranstvu obavlja se i u BiH, a od menadžmenta nismo tražili ni detalje bolesti, ni lične podatke. Imali smo ih ali nismo, i nikada ne bismo ni objavili. Zanimalo nas je precizno samo to zašto su neki pacijenti privilegovani dok drugi nemaju pravo liječenja. Nikada nismo dobili odgovore na naša pitanja.
Ali Nadin nije dijete funkcionera ni dijete nekoga na visokom položaju. Priča o postupanju KCUS-a u ovom slučaju odavno je ispričana. Očito je bilo naivno očekivati da će Tužilaštvo KS-a barem malo ublažiti nepravdu nanesenu porodici Smajlović i procesuirati odgovorne.
Osim što je prijetnja koja je vrlo konkretno provedena u djelo, nebulozno nazvana hipotetičkom, Tužilaštvo KS ocijenilo je i da to što je KCUS iznio detalje dijagnoze i liječenja pacijentice nema obilježja krivičnog djela.
Tužilaštvo KS nije uzelo u obzir činjenicu da je dokumentaciju neophodnu za izmještanje Nadin u inostranstvo bez problema izdao Klinički centar u Tuzli. Da je želio, mogao je to učiniti i KCUS.
NEKAŽNJIVOST KORUPCIJE
U maju ove godine zastupnici u Skupštini KS-a pokušali su dobiti odgovore na pitanja od glavne kantonalne tužiteljice o postupanjima u slučajevima ubistva Dženana Memić i neliječenja Nadin Smajlović. Osim podsmijeha tužiteljice konkretne odgovore nisu dobili.
Žurnal je već pisao o načinu imenovanja tužiteljice Sarajlija i načinima na koje se predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija zauzimao za njeno imenovanje. Ono je uslijedilo nakon što je tadašnja kantonalna tužiteljica Dalida Burzić, protiv koje je nedavno otvoren disciplinski postupak zbog insistiranja da se procesuiraju pojedini kantonalni političari, nagrađena imenovanjem u Sudu BiH.
O radu Kantonalnog tužilaštva govori se i u nedavno objavjenom izvještaju OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju. U Tužilaštvu KS-a zabiježen je pad u broju podignutih optužnica iz predmeta visoke korupcije u 2019. Tokom prošle godine ovo tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije, dok je iz oblasti korupcije srednjeg niva podiglo jednu:
– Krivično-pravni sistem u BiH je, kada se radi o predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa zatajio, što je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela korupcije– navedeno je.
Slučaj Nadim Smajlović nije djelo teške korupcije ali jeste uskraćivanje liječenja. Da je optužnica podignuta jasno je da bi jedna od optuženih bila direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović, što se svakako nije moglo dozvoliti. Ne u ovakvoj konstelaciji snaga u bh. društvu.
Nisu porodice Smajlović i Memić jedine koje teško da će dočekati pravdu. Sjetimo se i slučajeva iz prvog kvartala ove godine godine – Advije Kanlić i Šefika Pašagića– gdje još uvijek nema rezultata i tužilačkih odluka.
Tužilaštvo je, baš kao i u slučaju Dženana Memića, najtamnije mrlje na radu ove institucije, pokazalo da je i pravda u BiH – hipotetička.
