Zatvori u Bosni i Hercegovini poodavno djeluju kao da su privatizovani, u njima se sklapaju razni dogovori izmedju uprave i osuđenika, a prste nerijetko umiješaju i pojedini vladini službenici. Sve to je opštepoznata stvar. Desi se ponekad da čelni ljudi zatvora “padnu” zbog korupcije i mita, kao što se to desilo nekadašnjem upravniku zatvora u Doboju Miloradu Novakoviću, koji je 2014. godine osuđen na tri godine zatvora za primanje mita. Novaković je osuđen zbog odobravanja pogodnosti jednom broju osuđenih osoba, kao i zbog nezakonitog prijema nekoliko radnika u Kazneno-popravi zavod (KPZ) Doboj.
Po sličnom principu, kako tvrde izvori Žurnala, radi većina direktora zatvora u Republici Srpskoj, ali se o tome malo ili nikako ne govori, jer su kazneno-popravne ustanove “država u državi” u kojima, daleko od očiju javnosti, postoji sprega politike, uprave zatvora i presuđenih kriminalaca.
Prema tvrdnjama grupe uposlenika KPZ Foča, koji nisu željeli da im se otkriva identitet, stanje u toj ustanovi je katastrofalno, do mjere da je, kako tvrde, “pitanje dana kada će pasti mrtva glava”. U svom dopisu oni optužuju direktora KPZ Foča Sinišu Golijanina za korupciju i kriminal. Ističu da Golijanina štite određene strukture u Ministarstvu pravde Republike Srpske, prije svih, pomoćnik ministra pravde za izvršenje krivičnih sankcija Pero Dunjić. Dunjić je nekada bio direktor KPZ Tunjice u Banjaluci, a onda je postao pomoćnik ministra pravde RS. Dunjić i Golijanin su zemljaci, obojica iz Foče, i upravo je Dunjić zaslužan što je Golijanin 2019. godine po treći put imenovan za direktora fočanskog zatvora.
Golijanin je na čelu KPZ Foča, kojeg pojedini nazivaju ili “srpskim” ili “bosanskim” Alkatrazom, od 2007. godine, a 2019. godine mu je mandat produžen za još pet godina, iako je praksa da se direktori zatvora mijenjaju nakon dva mandata (deset godina). Uposlenici u KPZ Foča, koji su uputili dopis, tvrde da su svakodnevno izloženi mobingu, da “ne prođe nijedna sedmica da neko od radnika, koje Golijanin ne smatra podobnim, ne ode na disciplinsku komisiju i bude kažnjen u fingiranom disciplinskom postupku”. Tvrde i da u toj ustanovi cvijeta nepotizam. Još su naveli da je privredna jedinica “Drina”, u čijem sklopu su motel “Brioni”, farma i Fabrika namještaja, koji posluju u okviru KPZ Foča s ciljem resocijalizacije osuđenika i njihove pripreme za izlazak na slobodu u gubicima, jer, kako su naveli, najveći dio dobiti odlazi u privatne džepove ljudi iz uprave zatvora i njihovih veza u Ministarstvu pravde RS.
Tvrde i da radnici obezbjeđenja KPZ Foča rade u lošim uslovima, da sami sebi kupuju obuću, te da su o tome više puta obavijestili ministra pravde Antona Kasipovića, koji, kako su istakli, nikada nije odgovorio ni na jedan poziv zaposlenih da se ispita stanje u toj ustanovi u vezi sa mobingom, korupcijom, nepotizmom…
“Ljudi iz Ministarstva pravde RS i uprava KPZ Foča štite jedne druge, jer se ogromne količine novca uzimaju i od osuđenih osoba za premještaje, uslovne otpuste, pomilovanja, pa čak i za sitne pogodnosti. Za sve ima cjenovnik i tarifa”, navode nezadovoljni uposlenici KPZ Foča.
Prema njihovim riječima, zatvorenik Adis Pelak (36) iz Prijedora, koji je služio kaznu od 20 godina zatvora za teško ubistvo, izvršio je samoubistvo, a nije, kako je glasila službena verzija, preminuo 9. juna 2020. godine u KPZ Tunjice u Banjaluci. Oni tvrde da je Pelak izvršio samoubistvo samo par dana nakon što je premješten u banjalučki zatvor iz KPZ Foča. Navodno, Pelak je je namjeravao da javno progovori o tome da je određenim osobama iz uprave KPZ Foča dao novac za određene pogodnosti, ali da oni nisu ispunili svoj dio dogovora, zbog čega su ga premjestili u banjalučki zatvor, gdje je, dodaju, pod pritiscima i ucjenama izvršio samoubistvo.
Uposlenici koji su uputili dopis dalje navode da je s ciljem prikrivanja kriminalnih radnji “glavnih igrača”, kao i primanja mita od osuđenika, o čemu se sve više govorilo, u februaru prošle godine sprovedena akcija “Maglić”, u kojoj je uhapšeno 12 zaposlenih u kazneno-popravnim ustanovama u RS, od kojih osam iz zatvora Foča. Oni su osumjičeni da su u periodu od 2010. do 2020. godine omogućili vršenje krivičnih dijela i razne nezakonite pogodnosti zatvorenicima u KPZ Foča. Mediji su objavili da je tada uhapšen i pomoćnik direktora KPZ Foča Sreten Matović, koji je, kako su naveli u svom pismu uposlenici fočanskog zatvora, deset mjeseci prije te akcije štrajkovao glađu ispred KPZ Foča, zbog “torture” koju je nad njim sprovodio direktor Siniša Golijanin. Matović je poslije akcije “Maglić” doživio moždani udar.
Akcija je sprovedena po nalogu Okružnog tužilaštva u Trebinju, koje još vrši istragu u ovom slučaju. Uposlenici u svom dopisu navode da se radi o namjernom “rastezanju” slučaja, jer bi suđenje pokrenulo lavinu, koja bi otkrila da je KPZ Foča, u sprezi sa pojedinim ljudima iz Ministarstva pravde RS, “leglo korupcije i kriminala”.
“Postoji tačan cjenovnik za pojedine pogodnosti osuđenim licima, kao i cjenovnik za zapošljavanje u KPZ Foča. Taj uvezani krug ide preko Trebinja, a veza je izvjesni Blagojević”, naveli su nezadovoljni uposlenici KPZ Foča.
Oni smatraju da predmet “Maglić” duboko zakopan u ladici drži glavni okružni tužilac Žarko Milić, po direktivi Siniše Golijanina i Pere Dunjića. Navode da je Milićeva supruga sekretarica direktora KPZ Foča, kao i da je nedavno u tu zatvorsku ustanovu zaposlen Milićev sin. Prije par dana Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BIH podnio je disciplinske tužbe Prvostepenim komisijama VSTS-a protiv tri tužioca, među kojima je i Žarko Milić. On je prijavljen zbog disciplinskog prekršaja “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti “
Milić se tereti da je svjesno zanemarivao obaveze da se predmeti tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS), te da je kao rukovodilac tužilaštva propustio da primjenom odredbi Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura blagovremeno pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja tužilaštva koje rukuje tajnim podacima.
Direktor KPZ Foča Siniša Golijanin demantovao je sve navode nezadovoljnih uposlenika u toj zatvorskoj ustanovi. On u odgovorima Žurnalu navodi da su potpuno netačne informacije o negativnom poslovanju privredna jedinica “Drina”, tvrdeći i da osuđenici primaju novčanu naknadu sa rad. Glavna služba za reviziju je u septembru ove godine objavila da KPZ Foča nije uopšte ispunila dvije ranije preporuke revizora.
“Obaveze prema Privrednoj jedinici ‘Drina’ Foča u periodu od 2017. godine do 2020. godine po osnovu osuđeničkih naknada nisu klasifikovane na poziciju finansijskih i obračunskih odnosa između budžetskih jedinica u skladu sa članom 84. Pravilnika o budžetskim klasifikacijama, sadržini računa i primjeni kontnog plana za budžetske korisnike”, navedeno je u mišljenju revizora.
Još je navedeno da su Ugovori o privremenim i povremenim poslovima u periodu od 2017. godine do 2020. godine zaključeni za obavljanje poslova koji su sistematizovani na pojedinim radnim mjestima (automehaničarski poslovi, poslovi vozača kamiona, poslovi vođenja analitičkih kartica, obračuna amortizacije i revalorizacije, poslovi usluživanja gostiju i naplate pića), što, kako je navedeno, nije u skladu sa članom 204. Zakona o radu RS.
Golijanin je još odgovorio da poslovanje motela “Brioni”, farme i Fabrike namještaja redovno kontrolišu inspekcijski organi, koji nikada do sada nisu imali primjedbi na uslove rada. Golijanin navodi i da se redovno obezbjeđuju sva sredstva i oprema neophodna za efikasan rad Službe obezbjeđenja KPZ Foča. Dalje tvrdi da u KPZ Foča nikada nije prijavljen mobing nad zaposlenima.
Golijanin nije htio da odgovori na pitanja u vezi sa pokojnim osuđenikom Pelakom, navodeći da je to “službena tajna”, mada su mediji, u vrijeme kada se to desilo, objavili njegovo puno ime i prezime. Svi mediji su takođe, pozivajući se na policijske izvore, objavili i da je u akciji “Maglić” uhapšen pomoćnik direktora za obezbjeđenje KPZ Foča, ali Golijanin tvrdi da Sreten Matović nikada nije bio raspoređen na tu rukovodnu funkciju. Direktor KPZ Foča nije želio da komentariše ni istragu o slučaju “Maglić”, opovrgavajući tvrdnje da on na bilo koji način utiče na tok istrage, koju sprovodi OJT Trebinje.
Golijanin demantuje i da ima bilo kakve veze sa zapošljavanjem u KPZ Foča, navodeći da je Ministarstvo pravde to koje odlučuje o zapošljavanju radnika u zatvorskim ustanovama. Pošto Golijanin ima bliske poslovne i lične veze sa pomoćnikom ministra za izvršenje krivičnih sankcija Perom Dunjićem, najmanji problem je da preko Dunjića u KPZ Foča zaposli koga on hoće.
“Imajući sve gore navedeno u vidu, pozivamo Vas da još jednom objektivno i nepristrasno provjerite izvore informacija, te ne objavljujete nedokazane, neprovjerene, jednostrane i lažne tvrdnje, koje mogu ozbiljno naštetiti ugledu naše ustanove i svih zaposlenih, koi pošteno i savjesno obavljaju zahtjevne poslove izvršenja krivičnih sankcija”, naveo je na kraju odgovora Žurnalu direktor KPZ Foča.
Golijaninova poruka je jasna – ne pišite ništa što ste dobili od nezvaničnih izvora, jer je po njemu sve izneseno laž, jer on, što u odgovoru Žurnalu i navodi, zna ko je izvor informacija i usput ga nastoji na sve načine diskreditovati?!!
Ministar pravde RS Anton Kasipović je u odgovoru Žurnalu naveo je da je za vrijeme svog mandata u više navrata sam posjećivao kazneno-popravne ustanove u Republici Srpskoj, između ostalog i KPZ Foča, najavljujući da će tu ustanovu posjetiti i u narednih desetak dana.
“Ministarstvu pravde Republike Srpske nisu poznate informacije da se, kako navodite, provodi mobing od strane direktora KPZ Foča, te da se vrše nezakonite radnje za premještaje, uslovne otpuste, pomilovanja i pogodnosti. Dakle, Ministarstvu nisu prijavljeni navedeni slučajevi, ali smo, povodom navoda iz Vašeg zahtjeva, zatražili izjašnjenje od strane uprave KPZ Foča”, stoji u odgovoru ministra Kasipovića.
On je naveo da se premještaj zatvorenika vrši u skladu sa odredbama člana 148. i 149. Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske kada to zahtjevaju razlozi bezbjednosti ili organizacija izvršenja kazne zatvora,. Direktor ustanove može podnijeti prijedlog za premještaj zatvorenika u drugu Ustanovu, o čemu rješenjem odlučuje ministar ili lice koje on ovlasti. Takođe, premještaj iz jedne u drugu Ustanovu može se odobriti nakon izdržane jedne polovine izrečene kazne zatvora, na molbu zatvorenika.
Kada je u pitanju uslovni otpust o molbama zatvorenika ili o prijedlozima za uslovni otpust dostavljen od strane direktora ustanova, naveo je ministar Kasipović, odlučuje Komisija za uslovni otpust koju imenuje ministar pravde, u sastavu od pet članova, koju čine jedan predstavnik Ministarstva pravde, sudija Vrhovnog suda RS i tri nezavisna člana iz relevantne stručne oblasti.
U vezi sa akcijom „Maglić“, ministar Kasipović je naglasio da niko od zaposlenih u Ministarstvu pravde RS nije učestovao niti zaposleni u Ministarstvu pravde imaju ovlašćenja za sprovođenje takve akcije, već je pomenuto u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Takođe, u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija RS, dodao je, zasnivanje radnog odnosa se vrši putem javnog konkursa i Ministarstvo pravde RS Srpske nema prijavljenih slučajeva niti posjeduje informacije u vezi sa nezakonitim zapošljavanjem u KPZ Foča.
Izvori Žurnala ističu niz ozbiljnih nepravilnosti u radu fočanskog zatvora. Prema tim izvorima, najveći problem u zatvorskim ustanovama su korupcija i sklapanje sporazuma sa osuđenicima, koji za novac mogu dobiti mnoge pogodnosti. Neki čak i mogućnost da “nestanu” iz zatvora i pobjegnu u druge države. Ranije je takvih slučajeva bilo upravo u KPZ Foča, o čemu postoje objavljeni dokazi.
