KAKO doznaju Index Istrage, na poslu izgradnje poslovne zgrade Raiffeisen banke na Magazinskoj cesti u Zagrebu, koja je ujedno i glavno sjedište te banke u Hrvatskoj, došlo je do milijunske utaje poreza banke, na koju Hrvatska narodna banka kao regulator nije reagirala, a to, čini se, nije ni prijavila.
No, tu nije kraj. Otkrili smo i vrlo čudan poslovni odnos tvrtke RBA Consulting, članice RBA grupe, i tvrtke Kam nekretnine u vlasništvu obitelji Kamenski. Naime, upravo se tvrtka Kam nekretnine, bez ijednog zaposlenog, prvotno vodila kao vlasnik zgrade i najmoprimac banke, kod koje je i podigla kredit za izgradnju zgrade.
Cijeli posao završen je 2013. godine, kada je RBA banka obitelji Kamenski isplatila 90.7 milijuna kuna te nastavila otplaćivati vlastiti kredit kojim se zgrada i izgradila. Zašto im je isplaćeno 90.7 milijuna kuna, iako je riječ o financijski vrlo nelogičnoj odluci koja je banci moguće prouzročila financijsku štetu, nitko nam nije znao suvislo odgovoriti.
Da je RBA banka direktno radila s Kamgradom na izgradnji zgrade, ništa ne bi bilo sumnjivo i radilo bi se o standardnom poslovnom odnosu gradnje poslovne zgrade. No, upletena je paravan-tvrtka koja je kasnije pripojena banci.
Adrović je bio na čelu RBA, a sve je počelo kad je sebi kupio vilu od obitelji Kamenski
No, bitno je naglasiti da se sve događalo u vrijeme dok je na čelu RBA banke bio Zdenko Adrović, današnji šef Hrvatske udruge banaka, koji je s obitelji Kamenski imao i privatni posao.
Naime, oni su Adroviću po vrlo povoljnoj cijeni, na početku posla s RBA bankom, 2008. godine, prodali luksuznu vilu na Tuškancu, koji predstavlja elitni dio Zagreba, u kojoj Adrović i danas živi s obitelji.
Financijski stručnjak za Index: Prvo oštetili državu za iznos poreza, a na kraju oštećena i banka
S istraživanjem Index Istraga i dokumentacijom upoznali smo Marka Rakara, istraživača Državnog odvjetništva za financijsku forenziku slučaja Agrokor. Rakar se složio s našim zaključkom da je u ovom slučaju sasvim sigurno riječ o izbjegavanju plaćanja poreza RBA banke, dok je za poslovne odnose Adrovića, RBA banke i Kam nekretnina rekao da se stječe snažan dojam da je banka nepovoljnim ugovaranjem na kraju oštećena za oko 90 milijuna kuna.
No, krenimo redom.
Direktor tek osnovane tvrtke Kam nekretnine prvo je radio u RBA banci
Sjedište RBA banke nalazi se na Magazinskoj cesti u Zagrebu, u Poslovnom centru Magazinska, a bruto površina poslovne zgrade iznosi 26.779,31 metar kvadratni. Posao izgradnje počeo je 2008. godine, a zgrada je dovršena 2010. Zgradu je gradila tvrtka Kamgrad, Dragutina Kamenskog, no vlasnik zgrade i parcele bila je tada tek osnovana tvrtka Kam nekretnine.
Kam nekretnine osnovane su u veljači 2006. godine, a vlasnik tvrtke bio je Dragutin Kamenski, dok je za direktora postavljen njegov sin Domagoj, koji je, prema podacima LinkedIna, tada, u vrijeme osnutka tvrtke, radio u RBA banci.
Odnosno, Domagoj je radio ondje od rujna 2004. godine do ožujka 2007. kao bankarski službenik. Kam nekretnine bila je tvrtka sa samo jednim ciljem, a to je posao izgradnje Poslovnog centra u Magazinskoj ulici koji će koristiti RBA banka.
Kam nekretnine nikada nisu imale zaposlenih i imale su samo jedan poslovni transakcijski račun. Pogađate već gdje? U RBA banci.
I danas je na zgradi Poslovnog centra vidljiva zabilježba kredita RBA banke kojim se financirala izgradnja zgrade
Izgradnja zgrade financirala se preko dva kredita, i to RBA Klagenfurt s 45.9 milijuna kuna te Raiffeisen International Eastern Europe s 43.9 milijuna kuna. Kredite je tvrtka Kam nekretnine podigla 2008. godine, a tvrtka je tako imala dugoročne obveze prema RBA banci u visini od 89.9 milijuna kuna. Iz ta dva kredita RBA banke financirali su se radovi na izgradnji Poslovnog centra Magazinska. Da su se krediti RBA banke namjenski trošili za izgradnju zgrade u Magazinskoj 69, svojim potpisom potvrđuje direktor Kam nekretnina Domagoj Kamenski, što je vidljivo iz bilješki za financijska izvješća tvrtke Kam nekretnine iz tog razdoblja.
Isto tako, valja naglasiti da to nije bio jedini kreditni aranžman tvrtke Kam nekretnine s RBA bankom.
Banka financirala izgradnju zgrade pa plaćala najam
Kada je zgrada dovršena 2010. godine (a taj podatak vidljiv je na službenoj stranici Kamgrada, koji se pohvalio tim projektom), jedini stanovnik u toj zgradi bila je RBA grupa, a jedini prihod tvrtke Kam nekretnine bio je prihod od najma koji im je plaćala RBA banka. Od tog prihoda od najma plaćale su se rate kredita kojim se izgradila zgrada RBA banci.
RBA krediti su bili namjenski za izgradnju zgrade za koju su plaćali najam
Iz dostupnih dokumenata razvidno je da je RBA banka zapravo financirala izgradnju svoje poslovne zgrade preko firme Kam nekretnine te je istovremeno plaćala najam firmi Kam nekretnine. Transakcije su se odvijale preko jedinog transakcijskog računa Kam nekretnina u RBA banci.
Točnije, transakcije su se odvijale tako da su Kam nekretnine i RBA Landesbank Klagenfurt ugovorom o cesiji dogovorile da jedini najmoprimac – a to je u ovom slučaju bila RBA Zagreb – direktno plaća mjesečne račune za najam poslovnog prostora svojoj sestrinskoj banci u Austriji. Ovakav je aranžman, a uz to da je RBA Zagreb bila jedini najmoprimac, eliminirao rizike od naplate potraživanja jer je direktno plaćala mjesečne račune sestrinskoj firmi.
Tvrtka Kam nekretnine tako u ovom poslu nije imala nikakav poduzetnički ni investicijski rizik.
Kam nekretnine pripojene RBA grupi, a Kamenski dobio 90.7 milijuna kuna
U 2013. godini RBA Consulting, ovisno društvo RBA Zagreb, prvo kupuje 100 posto poslovnih udjela Kam nekretnine, zatim pripaja tvrtku Kam nekretnine, a nakon pripajanja na zgradu se upisuje kao isključivi vlasnik RBA banka. Ostatak kredita koji je ostao od izgradnje zgrade RBA banka je, kao vlasnik i sljednik Kam nekretnine, nastavio isplaćivati RBA banci.
Gotovo je nevjerojatno i teško objašnjivo da je prilikom pripajanja tvrtka RBA Consulting isplatila jedinom članu društva Kam nekretnine Dragutinu Kamenskom 90.718.000,00 kuna! U vrijeme kada su Kam nekretnine pripojene RBA, imale su iskazanu negativnu vrijednost bilančne pozicije vlastitog kapitala i rezervi u iznosu od 6.904.284,00 kuna, dok je neto vrijednost dviju poslovnih zgrada iznosila 144.9 milijuna kuna, a ukupne obveze po kreditima za financiranje tih dviju zgrada 166.7 milijuna kuna.
Iz toga proizlazi da u trenutku kada RBA banka preuzima zgradu, ona vrijedi 144.9 milijuna kuna, a morali su još platiti po kreditima 166.7 milijuna kuna.
Nesrazmjer u poslovnim knjigama
Isto tako, otkrili smo u financijskom izvještaju trgovačkog društva Raiffeisen Consulting d.o.o. Zagreb, izvještaju neovisnog revizora revizorskog društva Deloitte d.o.o. Zagreb i bilješkama uz financijske izvještaje trgovačkog društva Raiffeisen Consulting d.o.o. Zagreb, a za 2013. godinu, da nije naveden ni jedan podatak, a ni komentar uprave trgovačkog društva ili ovlaštenog revizora o procjeni vrijednosti poslovnih udjela trgovačkog društva Kam nekretnine d.o.o.
Još veću sumnju budi i činjenica da u poslovnim knjigama nije naveden ni elaborat o vrijednosti te tvrtke, a financijski izvještaji iz tog doba rezultirali su na kraju umanjenom osnovicom poreza na dobit. Odnosno oštećena je država za porez.
RBA je pripajanjem tvrtke Kam nekretnine došla u posjed poslovnog centra u Magazinskoj i preuzela isplatu kredita
Hrvatsku narodnu banku, koja nadzire banke koje posluju u Hrvatskoj, pitali smo o sjedištu RBA banke, odnosno je li došlo do simulacije stvarnog vlasništva nekretnine. Zanimalo nas je što je točno pokazao nadzor HNB-a za 2013. godinu i jesu li tada uočili nesrazmjer u poslovnim knjigama i izvještajima jer nije iskazana prava vrijednost poslovne zgrade.
HNB se vadi na tajnost postupka, no iz RBA nam kažu da regulatori nisu imali primjedbi
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
“Hrvatska narodna banka ovlaštena je za provođenje supervizije kreditnih institucija sukladno važećim zakonskim propisima, odnosno u okviru svoje nadležnosti propisane Zakonom o kreditnim institucijama. Međutim, ističemo da su djelatnici Hrvatske narodne banke, s obzirom na tajnost podataka prilikom provođenja supervizije kreditnih institucija, u skladu s odredbama članka 206. Zakona o kreditnim institucijama, dužni sve informacije koje su saznali tijekom obavljanja supervizije čuvati kao povjerljive te se povjerljive informacije ne smiju učiniti dostupnima trećim osobama. Zbog svega navedenog ne možemo Vam pružiti konkretnije očitovanje. Također, ističemo da je primjena i nadzor primjene poreznih propisa u domeni Porezne uprave”, stoji u odgovoru HNB-a.
Iako se HNB pokriva klauzulom tajnosti cijelog postupka, iz odgovora koji smo dobili iz RBA banke razvidno je da HNB nije napravio ništa.
“Predmetne transakcije su prijavljene i provedene kod svih nadležnih organa državne uprave, uključujući i nadležna nadzorna tijela. Neovisni revizori Banke i članica RBA Grupe radili su godišnja revidirana financijska izvješća. U njima nije bilo nikakvih primjedbi”, kažu nam iz RBA banke.
Rakar: Razlog za ovako nešto je izbjegavanje plaćanja poreza
Zanimalo nas je kako na taj posao gleda Marko Rakar, kojega je nedavno Državno odvjetništvo angažiralo za financijsku forenziku slučaja Agrokor. Upoznali smo ga s istraživanjem te mu pokazali dio dokumentacije. Za njega dvojbe nije bilo.
“Promatrajući podatke i kronologiju razvoja događaja, može se zaključiti da je pitanje poslovnog odnosa između RBA Consultinga i Kam nekretnina neispravno klasificirano, tako da je poslovna transakcija koja je imala sva obilježja financijskog leasinga okarakterizirana kao najam. Definicije koje objašnjavaju koja obilježja imaju financijski leasing aranžmani u odnosu na, primjerice, najam je lagano provjeriti uvidom u porezne propise, kao i međunarodne računovodstvene standarde koje svi, pa i banke, moraju strogo poštovati. Razlozi za takvu odluku su vjerojatno kombinacija regulatornih ograničenja i izbjegavanja plaćanja poreza te je na nelogičnost takvog poslovnog odnosa trebao reagirati revizor, a vjerojatno i regulator, budući da je riječ o imovini značajne vrijednosti koju nije moguće zaobići”, ističe Rakar.
Zaista je nevjerojatno da HNB nikada nije reagirao s obzirom na to da je riječ o sjedištu jedne velike banke u Zagrebu i o poslovnom centru u širem centru Zagreba od 26 tisuća kvadrata, koju zasigurno posjećuju članovi HNB-a.
Nezaposlena supruga kupila vilu od 1.35 milijuna eura
No, vratimo se na poslovni odnos Adrovića, tada predsjednika Uprave RBA banke, i obitelji Kamenski, koja bi mogla dati odgovore na ključna pitanja. U vrijeme ovog posla, točnije u travnju 2008. godine, nezaposlena supruga Zdenka Adrovića kupila je od obitelji Kamenski vilu s više od 700 kvadrata, i to za 1.35 milijuna eura. Kada se pogleda tržište nekretnina iz tog vremena, to je za to vrijeme bila vrlo povoljna cijena.
Upitali smo Adrovića je li možda u cijelom ovom poslu s obitelji Kamenski bio u sukobu interesa jer je kao predsjednik Uprave omogućio obiteljskoj tvrtki Kamenski povoljan posao s RBA bankom, i to u vrijeme dok je od njih kupovao privatnu vilu?
Adrović za Index: Nisam bio u sukobu interesa
Foto: Patrik Macek/Pixsell
“Moja supruga kupila je kuću kreditom koji sam ja, kao glavni dužnik, podigao u Raiffeisenbank Austria. Porezna uprava složila se s kupoprodajnom cijenom i na nju je plaćen porez na promet. Dakle, kupoprodaja je izvršena po tržišnoj cijeni”, rekao u Adrović u svom šturom odgovoru.
“Nisam bio u sukobu interesa”, zaključio je Adrović objašnjavajući nam poslovne odnose s obitelji Kamenski.
Pitali smo ga sjeća li se zbog čega je grupacija RBA imala potrebu kupiti, odnosno pripojiti tvrtku Kam nekretnine, koja je imala obveze iz kredita te potraživanja isključivo prema RBA banci za poslovnu zgradu u kojoj je danas RBA centar. Pitali smo ga i može li objasniti zašto je RBA Consulting isplatila jedinom članu društva Kam nekretnine Dragutinu Kamenskom 90.7 milijuna kuna da bi se tvrtka Kam nekretnine pripojila RBA Consultingu? No na ta pitanja nije htio odgovoriti.
Adrović je bio na čelu RBA banke od 1997. do 2014. godine
Naglasimo da je Adrović bio član Uprave RBA od 1996. godine, a funkciju predsjednika Uprave obnašao je od 1997. godine. Adrović je 2014. godine obavijestio Nadzorni odbor i Upravu RBA banke da ne želi da mu ugovor nakon 30. lipnja 2014. bude produljen. Nakon toga odlazi iz RBA banke, a brzo nakon toga postaje predsjednik Hrvatske udruge banaka. I danas živi u vili u Zagrebu.
Vila koju je Adrović kupio od obitelji Kamenski
RBA banka tvrdi da su do nekretnine došli u skladu s tadašnjim tržišnim cijenama, kao i da je sve provedeno u skladu sa zakonom.
“Transakcije koje su rezultirale promjenama vlasništva nad nekretninom na navedenoj adresi provedene su u potpunosti u skladu sa svim važećim zakonima i propisima, kao i u skladu s tržišnim praksama i tadašnjim tržišnim cijenama”, rekli su nam iz RBA banke.
Sljedeća adresa bila je tvrtka Kamgrad i obitelj Kamenski. Pitali smo ih zašto je tvrtka Kam nekretnine pripojena RBA Consultingu kada su u to vrijeme imali siguran prihod od najma zgrade i je li to bio dogovor od početka.
Kam nekretnine: Analizirali smo tržište i našli zakupca
“Izgradnja objekta na adresi Magazinska 69 u Zagrebu bila je naša vlastita investicija na koju smo se odlučili po izvršenoj analizi tržišta te za koji objekt smo potom tražili zakupca. Prodaja predmetnog objekta, odnosno samog društva Kam nekretnine d.o.o. nije bila naša prvotna zamisao, već je poslovna odluka o prodaji donesena naknadno, a čitava transakcija provedena je poštujući sve pozitivne propise Republike Hrvatske”, kažu nam iz tvrtke Kamgrad.
Na naš posebni upit da smo u pregledu dokumentacije koju smo prikupili iz Zemljišnika te Trgovačkog suda stekli dojam da je u ovom poslu neispravno proknjižen akumulirani trošak amortizacije i time umanjena osnovica poreza na dobit Kam nekretnina za iznos od gotovo 10 milijuna kuna, nisu nam posebno odgovarali.
Kažu da su poštovali sve propise.
Kako su zaradili dva puta na jednom poslu s bankom
Iz dokumentacije i svih odgovora koje smo dobili razvidno je da je obitelj Kamenski dva puta zaradila u ovom poslovnom odnosu. Prvi put kroz izgradnju zgrade, gdje je tvrtka Kam nekretnine uzela Kamgrad kao jedinog izvođača, dok su dugoročni krediti od RBA grupe potrošeni u procesu izgradnje te je taj novac otišao kao prihod Kamgradu u iznosu od oko 200 milijuna kuna, što je vidljivo iz financijskih izvještaja iz tog doba.
U izvještaju revizora za tvrtku RBA Consulting vidljiva je isplata 90.7 milijuna kuna za tvrtku Kam nekretnine
Drugi put obitelj Kamenski zarađuje kada prodaje tvrtku Kam nekretnine za 90.7 milijuna kuna, a taj iznos je zapravo čisti profit jer u poslovnom odnosu Kam nekretnina s RBA nije bilo nikakvog rizika ni troška za investitora.
Da je kojim slučajem RBA banka, kako je uobičajeno za ovakve poslove, direktno radila s Kamgradom na izgradnji zgrade, ništa ne bi bilo sumnjivo. Radilo bi se o standardnom poslovnom odnosu gradnje poslovne zgrade. No budući da su upleli paravan-tvrtku koju su kasnije prodali banci, čitav ovaj proces nameće brojna pitanja.
Rakar: Nepovoljnim ugovaranjem banka je oštećena za 90-ak milijuna kuna
Ova pitanja, kao i sumnje, postavili smo i Rakaru, a on smatra da je u ovom dijelu priče oštećena banka.
“Priča je nelogična s poslovne strane jer ispada da je RBA grupa jedini najmoprimac, ali i jedini kreditor ukupnog poslovnog projekta. Razumni je zaključak da Kam nekretnine nisu imale apsolutno nikakav poslovni rizik bilo koje vrste, no nakon što je objekt dovršen, Kam nekretninama je bez obzira na nepostojanje rizika isplaćena premija od 90.7 milijuna kuna. Zašto su RBA banka, Nadzorni odbor, ali i njihovi strani vlasnici, koji su sasvim sigurno morali biti upoznati s veličinom transakcije, pristali na takav aranžman, potpuno je nejasno i bilo bi zanimljivo pročitati odluke, kao i financijske podloge temeljem kojih je takva odluka donesena, jer se stječe dojam da je nepovoljnim ugovaranjem banka oštećena za tih 90-ak milijuna kuna”, ističe na kraju Rakar.
