Američko Ministarstvo finansija objavilo je proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Kako se navodi sankcije se uvode i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke zbog povezanosti s Miloradom Dodikom.
“Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, saopćio je podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson.
“Sjedinjene Države neće oklijevati djelovati protiv onih koji teže korupciji, destabilizaciji i podjelama na račun vlastitog naroda, kao i protiv onih koji omogućuju i olakšavaju takvo ponašanje”, dodao je Nelson.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) dodatno je saopćilo da je na listu sankcioniranih stavljeni i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, Milan Tegeltija, danas pravni savjetnik Milorada Dodika.
Na listu je stavljen i predsjednik Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini, Mirsad Kukić, također zbog uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti.
Pored Tegeltije i Kukića, State Department je na listu uvrstio Tegeltijinu suprugu, Tijanu Tegeltiju.
Korupcija i urušavanje Daytona
Ured za kontrolu inozemne imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) je saopćio kako je stavio na listu Dodika i Alternativnu televiziju kao odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.
U saopćenju američkog ministarstva trezora se navodi da je današnja odluka prva pod oznakom E.O. 14033 (izvršna uredba 14033, američkog predsjednika Joe Bidena) vezana za BiH. Ona se, kako se navodi, nadovezuje na predanost Bidenove administracije promicanju odgovornosti za one koji, između ostalog, potkopavaju stabilnost regije zapadnog Balkana korupcijom i prijetnjama dugoročnim mirovnim sporazumima.
Dodik je, navodi se, potkopavao institucije BiH pozivajući na preuzimanje državnih nadležnosti i pokrećući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS).
Nadalje, navodi se kako je Dodik svoj službeni položaj u BiH iskoristio za akumuliranje osobnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije.
”Njegova etnonacionalistička retorika koja potiče podjele odražava njegove napore da unaprijedi te političke ciljeve i odvrati pozornost od njegovih korumpiranih aktivnosti. Kumulativno, ove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopavaju Daytonski mirovni sporazum, čime riskiraju širu regionalnu nestabilnost”, navodi se u saopćenju američkog Ministarstva trezora.
Dodik je, kako se pojašnjava, također otvoreno pozivao na jednostrani prijenos državnih nadležnosti s države BiH na Republiku Srpsku (RS), jedan od dva entiteta koja čine BiH zajedno s Brčko Distriktom, i poduzeo je mjere za to.
Dodik se također javno suprotstavio međunarodno imenovanom visokom predstavniku za BiH i sastavu Ustavnog suda BiH. Osim toga, Dodik je javno ocrnio druge etničke i vjerske skupine unutar BiH, dodatno sijući podjele i političke zastoje.
Što se tiče korupcije, u saopćenju se navodi da je Dodik uspostavio mrežu u BiH od koje ima koristi on i njegovi suradnici. Kao primjer koruptivnih radnji, navodi se kako je Dodik dao vladine ugovore i monopole u RS-u izravno bliskim poslovnim suradnicima.
Dodik se je prihode od korupcije koristio za podmićivanje i dodatne koruptivne aktivnosma kako bi ostvario svoje osobne interese na štetu građana u RS-u, navodi se u saopćenju.
Dodik je, navodi se, također otvoreno pozivao na jednostrani prijenos državnih nadležnosti s države BiH na Republiku Srpsku (RS), jedan od dva entiteta koja čine BiH zajedno s Brčko Distriktom, i poduzeo je mjere za to.
Javni novac usmjeravao u ATV
Za Alternativnu Televiziju d.o.o. Banja Luka (ATV), se navodi da je u privatnom vlasništvu firme blisko povezane s Dodikovom obitelji.
Međutim, sam Dodik iza kulisa vrši osobnu kontrolu nad ATV-om, primjerice zahtijevanjem osobnog odobrenja na medijske priče vezane za politički osjetljive teme. Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da ocrni druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje osobne i političke ciljeve, navodi se u saopćenju.
Dodik je, navodi se, ugovore vezane uz ATV dodjeljivao izravno članovima svoje obitelji, što je koristio kao još jedan način korupcije. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio izravno u ATV u koruptivne svrhe.
Dodik je posljednjih godina znatno povećao financiranje ATV-a i uključio se u kampanje zloćudnog utjecaja društvenih medija putem ATV-a kako bi objavio sadržaj koji unapređuje njegove političke i osobne ciljeve, navodi se u saopćenju.
Iz Alternativne televizije su u saopštenju nakon objave informacije o sankcijama rekli kako odbacuju “besmislene navode” o povezanosti sa članom Predsjedništva Miloradom Dodikom.
“Iznenađeni smo ovakvom odlukom i smatramo izričito neozbiljnim za jednu veliku državu da insinuacije pojedinaca o povezanosti naše medijske kuće i političara uzmu kao kredibilan izvor”, naveli su iz ATV-a.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a je za Milana Tegeltiju navelo da, konkretno, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija iskoristio svoj položaj da bi ostvario korist u zamjenu za miješanje u sudski proces i manipulisanje imenovanjima na pravosudne funkcije, te zapošljavanjem na druge javne pozicije, saopćeno je.
Za Mirsada Kukića se navodi da je koristeći službeni položaj direktora javnog preduzeća Rudnik Banovići, te zastupnika u Parlamentarnoj skupštini, također učestvovao u koruptivnim radnjama koristeći svoj politički uticaj i službeni položaj za ostvarivanje lične koristi.
Konkretno, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić zloupotrijebio javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanjima da bi ostvario političku korist, navodi se u saopćenju.
Posljedice sankcija
Sva imovina i prava na imovinu pojedinca i subjekta koji su navedeni, a koja se nalaze u SAD ili ih posjeduje ili kontrolira državljanin SAD-a, blokirani su i moraju biti prijavljeni Ministarstvu trezora, odnosno OFAC-u.
Pored toga, svi subjekti koji su direktno ili indirektno u vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba, u iznosu od 50 posto ili više, također bivaju blokirani.
Generalno su zabranjene sve transakcije koje obavljaju državljani SAD-a, ili unutar Sjedinjenih Država (ili u tranzitu kroz Sjedinjene Države), a koje uključuju bilo koju imovinu ili pravo na imovinu osoba stavljenih na listu ili blokiranih na drugi način, osim ako OFAC nije izdao generalnu ili konkretnu dozvolu, ili izuzeće.
Zabrane se odnose na davanje doprinosa ili osiguranje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist svake blokirane osobe, ili primitak bilo kojeg doprinosa ili sredstava, dobara ili usluga od takve osobe.
Dodik ne odustaje
Dodik je za novinsku agenciju SRNA izjavio da je odluka SAD-a o uvođenju sankcija njemu i Alternativnoj Televiziji (ATV) ”besmislena” i ”napad na slobodu izražavanja”. Dodao je da je ”opet kažnjen, a da ne zna zbog čega”.
“Prvi put su rekli da kršim Daytom, bez navođenja čime sam prekršio Daytonski mirovni sporazum. Sada mi se, kako čujem, na teret stavlja i korupcija, a da se protiv mene ni u Bosni i Hercegovini niti bilo gdje u svijetu ne vodi krivični postupak za korupciju”, kazao je Dodik.
Ocijenio je da ničim nije doveo u pitanje ustavni poredak u BiH niti njenu stabilnost.
Radovan Kovačević, savjetnik Milorada Dodika za unutrašnju politiku, kazao je za RSE da ”bilo kakve sankcije ili mjere te vrste neće ni na koji način pokolebati Milorada Dodika ni kompletno političko rukovodstvo Republike Srpske, niti narod i građane RS da se bore za ona prava koja im je važeći Ustav BiH zagarantovao”.
”To je nešto što može da bude potpuno jasno i potpuno u to mogu da vjeruju svi koji su se odlučili na ovakve poteze”, istaknuo je Kovačević.
Dodao je da ovo nije potez koji može da doprinese rješavanju političke krize u BiH.
”Ukoliko bismo bili krajnje iskreni, onda možemo da kažemo da oni koji su omogućili i koji su radili sve da BiH bude ovakva i bude potpuno nesređena, koji su sve vrijeme rušili ustavni poredak koji su oni inače izgradili i napravili u Daytonu, oni sada povlače ovakve poteze ne bi li sve što su izgrađivali na neki način zaštitili”, ocijenio je Kovačević.
On smatra da sankcije definitivno neće riješiti probleme, te da probleme u BiH može riješiti samo politički dogovor nosilaca suvereniteta u BiH, a to su prvenstveno dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda u BiH.
”Sve dok ne dođe do dogovora tih, ključnih unutrašnjih političkih elemenata, neće doći do rješenja političke krize u BiH”, poručio je Kovačević.
Schmidt o sankcijama: Dodik mora odgovoriti na mnoga teška pitanja
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt rekao je kako je odluka o stavljanju člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i Alternativne televizije na listu sankcija logična posljedica “destruktivnog i opasnog pristupa.”
“Odluka SAD-a da uvrste na listu Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH i jedno pravno lice koje se dovodi u vezu sa Dodikom, Alternativnu televiziju (ATV), u okviru nedavno objavljenog Izvršnog naloga za Zapadni Balkan, a u svjetlu njihovog destabilizirajućeg djelovanja i korupcije, logična je posljedica destruktivnog i opasnog pristupa u vezi sa njegovim neispunjavanjem osnovnih kriterija za odgovorno liderstvo”, rekao je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
On je također dodao da “Dodik mora odgovoriti na mnoga teška pitanja, te se treba vratiti racionalnom i odgovornom djelovanju bez kršenja državnog Ustava i vladavine prava.”
Povlačenje iz institucija BiH
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija zatražile tražile su u proteklih nekoliko mjeseci deblokadu rada bh. institucija, kao i da se odustane od daljnjih aktivnosti o neustavnom prijenosu nadležnosti s države Bosne i Hercegovine na entitet Republiku Srpsku (RS).
Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bojkotuju rad institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH), nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.
Istovremeno, Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Ista zakonodavna institucija u bh.entitetu RS je 10. decembra zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost.
Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti.
Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ”svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni”.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
U svojstvu svjedoka saslušano je nekoliko lidera stranaka iz RS, kao i entitetski ministri pravde, Anton Kasipović, i unutrašnjih poslova, Dragan Lukač.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Koje mjere ima EU na raspolaganju?
Njemačka je formalno sredinom novembra zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima sankcija protiv dužnosnika iz bh. entiteta Republike Srpske, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
I nova njemačka vlada pozvala je sredinom decembra Evropsku uniju da uvede sankcije Dodiku, navodeći kako je njegov cilj povući RS iz oružanih snaga, pravosuđa i poreznog sistema BiH.
Takva inicijativa naišla je na otpor Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban izjavio kako „odluku o sankcijama moraju jednoglasno donijeti sve države članice Evropske unije (EU)“.
Orban smatra da bi takav potez prema Dodiku “dodatno narušio stabilnost Zapadnog Balkana”.
EU je 21. marta 2011. usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH.
Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Daytonsko-pariški opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse.
Svaka država članica EU-a može sama donijeti odluku o sankcijama te zemlje prema nekoj osobi ili organizaciji.
Američke sankcije
Državni sekretar SAD-a Anthony Blinken je sredinom novembra zaprijetio sankcijama onima koji pokušaju da se jednostrano povuku iz njenih državnih institucija ili naruše Daytonski mirovni sporazum.
Američka uredba o sankcijama je na snazi već duže od 20 godina. Donio ju je tadašnji predsjednik SAD-a Georg Bush mlađi 2001. godine i od tada se sankcije redovno produžavaju.
Američki predsjednik Joe Biden proširio je 8. juna 2021. opseg i kriterije za uvođenje američkih sankcija prema pojedincima i kompanijama iz država Zapadnog Balkana.
SAD je uveo sankcije Dodiku, tada predsjedniku Vlade RS-a, u januaru 2017. godine “zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016.
Nikola Špirić, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i državni zastupnik, a danas delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pridružio se u septembru 2018. stranačkom predsjedniku Dodiku na “crnoj listi” SAD-a “zbog umiješanosti u značajnu korupciju”
Na listi su i bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Ante Jelavić, bivši zastupnik i generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) Amir Zukić, bivši visoki dužnosnici SDA i danas biznismeni Bakir Alispahić i Senad Šahinpašić, nedavno preminuli visoki dužnosnik SDA i Islamske zajednice u BiH Hasan Čengić i brojni drugi.
Američke sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine i financija na teritoriji SAD-a. Američkim građanima je zabranjeno da sudjeluju u transakcijama s osobama koje su na listi sankcioniranih.
SAD je do sad izrekao sankcije protiv 190 osoba i entiteta (skupina i organizacija) sa Zapadnog Balkana.
Među njima je najviše optuženih i osuđenih za ratne zločine, uključujući i one koji su pravosnažno oslobođeni ili su odslužili zatvorske kazne. Neki od njih su u međuvremenu i preminuli.
Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Slobodan Milošević, Vojislav Šešelj, Dario Kordić, Vinko Martinović Štela i Amir Kubura, samo su neka od imena iz BiH.
Na američkoj ”crnoj listi” su, naprimjer, i Srpska demokratska stranka, Ravnogorski četnički pokret, Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca i zaštitarska agencija Puma iz Čapljine, grada na jugu BiH.
