U Sarajevu je danas održana konferencija za novinare na kojoj su o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini govorili predstavnici nevladinih organizacija Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Srpskog građanskog vijeća – Pokreta za ravnopravnost, Hrvatskog narodnog vijeća u BiH i Foruma parlamentaraca BiH 1990.
Generalni sekretar VKBI Emir Zlatar istakao je da je jasno da se nestabilnost u BiH kreira od strane unutrašnjih političkih faktora, kao i od strane vanjskih faktora, prvenstveno iz susjednih Hrvatske i Srbije.
“Građani BiH moraju znati da aktuelno stanje u BiH zavisi i od niza međunarodnih faktora koji su ovdje zastupljeni na različite načine i sa različitim interesima i ciljevima. Prije svega, naše nevladine organizacije žele da upute zahvalnost preko 60.000 građana BiH koji su putem web aplikacije www.izmjeneustava.com dali podršku onome što jesu usaglašeni principi za izmjene Ustava BiH i otvorena pitanja koja su naše organizacije uputile najznačajnijim međunarodnim predstavnicima. Principe su podržale desetine nevladinih organizacija iz BiH i svijeta i također želimo njima da uputimo zahvalnost“, kazao je Zlatar.
Najavivši kako će okupljene nevladine organizacije nastaviti pomenute aktivnosti koje su postale najznačajnije i najmasovnije okupljanje civilnog društva na polju izmjena Ustava kao najznačajnijeg pravnog akta države, Zlatar je kazao da su održani i sastanci sa delegacijama najznačajnijih međunarodnih organizacija u BiH, uključujući i OHR i EU.
“Deklarativno smo dobili podršku na onom što jesu principi i to nas nije iznenadilo jer niko se neće usuditi odbiti principe utemeljene na presudama međunarodnih i evropskih sudova. Međutim, moramo istaći i nezadovoljstvo branjenjem tih principa unutar onog što je ustavnopravni okvir BiH od strane tih istih međunarodnih predstavnika. Još uvijek se jasno ne prepoznaje njihova odlučnost da evropske standarde utemeljene na pravosnažnim presudama primjenjuju u BiH. Stoga će naše organizacije napraviti još jedan krug razgovora i zahtijevati jasno određivanje onih koji imaju direktnu ulogu za dešavanja u BiH, a to je prvenstveno Ured visokog predstavnika, da se jasno i decidno odredi prema ovim principima i tražit ćemo i očitovanje ambasadora koji sjede u PIC-u i daju određenu političku suglasnost visokom predstavniku“, kazao je Zlatar.
Izrazivši nezadovoljstvo nevladinih organizacija i odgovorom političkih stranaka demokratske provenijencije u BiH u trenutku kada je ustavnopravni poredak BiH narušen, Zlatar je najavio i sastanke sa predstavnicima političkih stranaka od kojih će također biti traženo da se odrede prema istim principima.
Zlatar je kazao da je vidljivo da ni institucije BiH ne rade u skladu sa zakonskim i pravnim okvirima koji ih uređuju te je dodao da je i to problem koji se mora rješavati.
“Tražit ćemo nove partnere u i izvan BiH oko jasnog određivanja prema principima za izmjene Ustava BiH jer ono što su pozitivna Hrvatska i pozitivna Srbija gotovo da se uopšte ne čuju ovom suludom periodu u kojem samo nacionalističke snage i struje djeluju. Naši partneri će biti oni koji žele vidjeti Bosnu i Hercegovinu uređenu sa pravima ljudi i građana kakva i oni imaju u tim državama. Postojeći pritisak iz Zagreba i Beograda je potpuno neprihvatljiv, a ako lideri i vlade tih zemalja misle da je dobro ono za šta se zalažu u BiH, mi ih pozivamo neka to provedu tamo u Srbiji i Hrvatskoj. To je neprihvatljivo jer BiH nije njihov patronat“, kazao je Zlatar.
Podsjetivši kako su političke stranke u BiH godinama unazad potpisale deklaraciju o euro-atlantskim integracijama i u parlamentu donijeli Zakon o odbrani koji jasno definiraju put BiH ka NATO-u, Zlatar je kazao da se te stvari mogu mijenjati samo na isti način, odnosno promjenama donesenih zakona i odustajanjem od deklaracija koje su objavljene.
“U suprotnom, neka budu uvjereni da će građani Bosne i Hercegovine dati odgovor, kakav bude bio potreban u očuvanju države BiH, njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta međunarodnopravnog subjektiviteta“, poručio je Zlatar i dodao da su to zajednički stavovi četiri nevladine organizacije.
Miro Lazović iz Foruma parlamentaraca BiH 1990 kazao je da ukupna atmosfera na nivou poruka koje dolaze iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske asocira na period iz 1992. godine kada je BiH bila suočena sa otvorenim prijetnjama, kao i bošnjački narod.
“Međutim, moje iskustvo govori da ipak ovo nije to vrijeme i da građani BiH ne se bi trebali bojati nekih velikih ratnih događaja, niti velikih eskalacija, Ne isključujemo mogućnost incidenata ako se nastavi s retorikom koja je bila ovih dana na prostoru Republike Srpske i sa politikom Milorada Dodika oko nastavka vučenja secesionističkih poteza. U svakom slučaju, suočavamo se sa nerealiziranim političkim ciljevima koji su još uvijek na sceni, a oni su postavljeni 1992. godine. Politike koje su kreirale rat su i danas u određenoj formi prisutne i dok se te politike i njihovi ciljevi ne otklone sa prostora BiH, suočavaćemo se sa ovakvim turbulentnim političkim previranjima i mogučnošću da BiH i u narednom periodu bude u političkom vrtlogu i unutrašnjih i vanjskim atacima“, kazao je Lazović.
Ističući kako će BiH i dalje biti pod političkim pritiscima, Lazović je kazao da se ovdje vodi politička borba na fonu toga hoće li prevladati etničke politike kao konačno rješenje za BiH ili će prevladati koncept političkih partija koje zagovaraju državu BiH na principima referendumskih pitanja, a to je cjelovitost i država punih prava na svim njenim prostorima.
Neadekvatnim ocijenivši odgovor političkih stranaka koje se deklariraju kao probosanske, Lazović je kazao da je 1992. godine bio formiran jedan front koji je okupio sve takve stranke u odbrani države, ali da danas ne vidi takav front, niti spremnost političkih lidera da postrani ostavi svoje pojedinačne sujete, ambicije i ideološke ciljeve.
Predsjedavajući Savjeta za Ustavnopravna i društvenopolitička pitanja VKBI-ja Kasim Trnka, je istakao da je jasno da se BiH nalazi na području prelamanja interesa velikih sila i da se sada dešavaju procesi u kojima se odmjeravaju odnosi političkih snaga Istoka i Zapada. Dodao je da bi ishod odnosa SAD-a i Rusije i NATO-a i Rusije u konačnici mogao odrediti i situaciju na Balkanu i u BiH.
“Svjetske sile se po svojoj logici bore za jačanje utjecaja na određenim geografskim prostorima. Sada je pitanje hoće li Balkan biti prostor utjecaja zapadnih zemalja ili će preovladati utjecaj Ruske Federacije i u određenoj mjeri Kine koja se instalira više kroz ekonomske projekte“, kazao je Trnka.
Naglasivši kako se u javnom prostoru vrši velika manipulacija o tome šta jeste, a šta nije u skladu sa Ustavom BiH, Trnka je kazao da pozivanje na jedan dio Ustava, a nepoštivanje drugog predstavlja klasičnu manipulaciju te je dodao da u tome prednjače Milorad Dodik i vladajuće stranke u entitetu Republici Srpskoj.
I Ivo Komšić iz Hrvatskog narodnog vijeća u BiH je istakao da situacija u BiH i regiji u značajnoj mjeri zavisi od dešavanja u odnosima velikih svjetskih sila koje se bore za širenje utjecaja.
“Ali tvrdim vam, i to se pokazalo od 1992. do 1995. godine u ratu, da niko izvana ne može da dijeli Bosnu i Hercegovinu, ako mi unutra to ne dozvolimo. Zato je naša platforma važna, ova građanska i ovih 60.000 ljudi. Građani ove zemlje moraju se organizirati, bez obzira na djelovanja političkih stranaka. Mi ne smijemo dozvoliti da velike sile manipuliraju nama i moramo se oduprijeti njihovim pregovorima ukoliko uključuju podjelu BiH po nekim njihovim interesnim zonama“, kazao je Komšić.
Pozivajući građane da još masovnije podrže kampanju principa za ustavne reforme koje zagovara ova grupa nevladinih organizacija, Komšić je kazao da je to najjači argument naspram interesa koji su usmjereni ka podjelama.
Zoran Jovanovnić iz Srpskog građanskog vijeća – Pokreta za ravnopravnost istakao je da je stav te organizacije i građana srpske nacionalnosti uvijek bio za Bosnu i Hercegovinu i to cjelovitu i nedjeljivu državu ravnopravnih građana, ali da se u posljednje vrijeme odstupa od tih načela.
“Ovdje je na sceni borba za lične pozicije kroz zaštitu naroda. Svi smo mi dovoljno pametni da procijenimo da se ovdje radi o zaštiti ličnih interesa pojedinaca koji su nas tri decenije pljačkali. Mi želimo samo dobro Bosni i Hercegovini, mislim i veći dio građana u Republici Srpskoj. Međutim, pri interpretaciji Ustava i zakona ljudi koriste samo ono što njima odgovara i što je dobro za uho običnog građanima, ali za tog građanina se niko ne bori“, kazao je Jovanović.
On je kazao da 180.000 građana BiH danas čeka vize u brojnim zemljama te je dodao da su to građani svih etničkih identiteta koji zaslužuju bolji ambijent u BiH koji se može kreirati ustavnim reformama na principima o kojima govore danas okupljene nevladine organizacije.
