Iako je u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana od 23. 6. 2020. godine, 14. redovna sjednica Općinskog vijeća (OV) Kakanj koja je održana u ponedjeljak, ukazuje da se pokušaji izgradnje malih hidroelektrana (MHE) i dalje nastavljaju.
Kao druga tačka dnevnog reda 14. redovne sjednice OV Kakanj našao se Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesije za izgradnju MHE “Bilješevo’’, na rijeci Bosni, snage 4,00 MW. Navedeni prijedlog rezultat je samoinicijativnog zahtjeva za dodjelu koncesije koju je Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK uputio “TRGOŠPED” d.o.o. Kakanj.
Nakon zaprimanja informacija da se na devnom redu OV Kakanj nalazi Prijedlog o davanju saglasnosti za provođenje dodjele koncesije za izgradnju MHE ˝Bilješevo˝ na rijeci Bosni (skraćeno “Prijedlog odluke”), Aarhus centar u BiH, zajedno uz podršku drugih članica Koalicije za zaštitu rijeka u BiH je hitno reagovao te pripremio Zahtjev za odbacivanje navedenog prijedloga, kao i pojedinačna obrazloženja vijećnicima OV Kakanj o štetnosti MHE. U Zahtjevu je pored niza argumenata protiv davanja saglasnosti posebno istaknuta činjenica da javnost koje se predmet tiče nije na adekvatan način uključena u proces odlučivanja o konkretnim aktivnostima, s obzirom da se o tome prvo trebale obavijestiti mjesne zajednice koje bi bile direktno pogođenje izgradnjom MHE “Bilješevo.” Međutim, Prijedlog odluke je odmah bio upućen na odlučivanje OV Kakanj.
Upravo činjenica da se ovakvi postupci sprovode bez uključivanja javnosti u ranoj fazi ukazuje da većina javnih organa vlasti ne sprovodi odredbe Aarhuske konvencije koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala 15.09.2008. godine i koja se direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i kao međunarodna konvencija ima primat nad domaćim zakonodavstvom.
Članom 6. Aarhuske konvencije propisano je da se zainteresirana javnost mora obavijestiti, bilo putem javne obavijesti ili pojedinačno, zavisno od potreba, u ranoj fazi postupka odlučivanja po pitanjima okoliša kada su sve opcije otvorene i može doći do učinkovitog učešća javnosti, te da to mora biti učinjeno na adekvatan, blagovremen i učinkovit način,
S obzirom da se koncesionim ugovorom određenom licu dodjeljuje pravo da obavljanja privrednu djelatnosti korišćenjem javnih dobara, prirodnih bogatstava i drugih dobara od opšteg interesa, te da je dobijanje koncesije prvi korak u procesu izgradnje malih hidroelektrana predstavnici Aarhus centra smatraju da je već u ovoj fazi nužno uključiti zainteresovanu javnost.
“Iako je sjednica općinskog vijeća Općine Kakanj bila najavljena na web stranici Općine Kakanj, građani i građanke Kaknja kao i aktivisti i aktivistkinje za istu su saznali tek dva dana prije održavanja sjednice na kojoj su između ostalog općinski vijećnici i vijećnice trebali odlučivati o spomenutom Prijedlogu odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesije za izgradnju MHE “Bilješevo”. Mislim kako nam je ovo dobra lekcija da ipak mi obični građani i građanke, koji sigurno ne provjeravamo redovno najavljeni dnevni red za sjednice Općinskog vijeća na stranici općine to trebamo češće činiti. Općinsko vijeće je, do sada, uvijek stavljalo interes običnog naroda ispred interesa investitora. Želim vjerovati da će i nakon javne rasprave koja se treba održati u narednih trideset dana, naše općinsko vijeće zadržati svoju opredijeljenost da štiti javni interes. A bilo bi apsurdno, da Općinsko vijeće podrži gradnju mHE nakon što su njihove stranačke kolege u zakonodavnim tijelima FBiH podržale prijedlog Vlade FBiH kojim se planira potpuno zabraniti izgradnja mHE na teritoriji FBiH. Upravo zbog toga razumijemo zašto se investitoru žuri da što prije dobije odobrenje za potpisivanje koncesionog ugovora, kako bi što prije mogli pristupiti pribavljanju svih ostalih dozvola, jer u tom slučaju zakon koji će uskoro biti usvojen neće se moći retroaktivno primjenjivati na ovog investitora.
Općinski vijećnici trebaju imati na umu da ukoliko ipak odluče podržati izgradnju mHE u Kaknju, oni će tom odlukom otvoriti vrata svim drugim potencijalnim investitorima da u što skorijem roku pokušaju dobiti ugovore i dozvole koje će im u budućnosti osigurati mogućnost građenja mHE. Ko nam garantuje da nakon ovoga ovaj investitor ali i drugi zainteresovani investitori, neće potencijalnu odluku kojom se podržava zahtjev za koncesiju gledati kao zeleno svjetlo da u narednom periodu pokušaju dobiti i koncesione ugovore za bilo koju od ostali 38 mHE koje su predviđene prostornim planom ZDK na teritoriji Kaknja? To sigurno ne bi bio izdvojen slučaja jer imamo primjere gdje je jedan investitior vlasnik šest mHE. Ko nam garantuje da neki drugi investitori neće pokušati ostvariti takve ambicije na području našeg grada i napasti rijeke na kojima su Kaknjci i Kakanjke odrasli? Naši prirodni resursi pripadaju svima nama, našoj djeci i unicima,i svim generacijama koje će doći poslije nas;” ističe Azra Berbić iz Kaknja, aktivistkinja Koalicije za zaštitu rijeku u BiH.
Napominjemo da se u Federaciji Bosne i Hercegovine trenuno vodi javna rasprava o Nacrtu Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kojem je odredba o obustavi izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane (član 2. Nacrta Zakona), čime se praktično zaustavlja gradnja malih hidroelektrana u FBiH i sprovodi Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana od 23. 6. 2020. godine.
