Od osnivanja 1999. godine, na čelu Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske bila su tri glavna revizora – Boško Čeko, Duško Šnjegota i Jovo Radukić.
Čeko je za glavnog revizora postavljen odlukom Narodne skupštine Republike Srpske 6. oktobra 2000. godine. Šnjegota je na čelu Glavne službe za reviziju bio od 1. novembra 2012. godine, dok je aktuelni glavni revizor Jovo Radukić za glavnog revizora postavljen 22. marta 2018. godine.
Na sajtu Glavne službe za reviziju stoji da su se u periodu 2001-2005. provodile samo finansijske revizije. Prvi revizorski izvještaj objavljen je u maju 2001. godine. U 2005. godini Glavna služba za reviziju počela je da provodi i revizije učinka. Prvi izvještaj revizije učinka objavljen je 2007. godine. To je, ujedno, bio i prvi izvještaj revizije učinka u Bosni i Hercegovini. Od 2015. godine u okviru izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji daje se odvojeno mišljenje o finansijskim izvještajima i o usklađenosti poslovanja subjekta sa nadležnom zakonskom i podzakonskom regulativom.
Kako su se smjenjivali glavni revizori, tako su se mijenjali i godišnji revizorski izvještaji. Glavna služba za reviziju je prešla “dug put” – od pretežno negativnih izvještaja za vrijeme Boška Čeka, npr. 2001. godine je bilo samo 2% pozitivnih i oko 80% negativnih izvještaja, do uglavnom pozitivnih i izvještaja sa rezervom za vrijeme sadašnjeg glavnog revizora Jove Radukića. Put, pored toga što je bio “dug”, bio je i izazovan. Glavna služba za reviziju i glavni revizori su često su bili izloženi političkim pritiscima, posebno prvi glavni revizor Boško Čeko. Dok nisu postavili “revizora po mjeri”, vlastodršci u Republici Srpskoj su iz godine u godinu morali “trpjeti” negativne izvještaje i “peglati” očigledne nepravilnosti u radu javnog sektora.
Za vrijeme Boška Čeka revizori su u više navrata utvrdili da npr. u opštinama nisu bile razvijene interne kontrole, da se nije vršio popis, da su se kapitalna ulaganja pogrešno knjižila, da su se budžeti probijali. Takođe, nisu se evidentirali putevi, mostovi, šume, građevinski objekti, transakcije se nisu evidentirale onako kako je to propisano. Kapitalna ulaganja su, umjesto da su se knjižila na objekte i kapitalna ulaganja vrijednosti, išla na troškove. Nije se poštovao ni Zakon o javnim nabavkama, ugovori su se sklapali mimo zakona i nisu imali zaštitu niti klauzulu. Prvi glavni revizor je tada upozoravao da se negativni revizorski izvještaji nerijetko koriste kao izgovori za političke smjene načelnika opština.
Na Boška Čeka je vršen konstantan pritisak, kako od strane političara, tako i od strane direktora javnih preduzeća. Pritisak je išao do te mjere da je zbog niza negativnih izvještaja revizije poslovanja institucija u RS, NSRS 2019. uvela kontrolu rada revizora, sve s ciljem provjere rada revizije od strane vlasti. Skupštinska većina, na čelu sa SNSD-om, često nije usvajala izvještaje o radu revizora. Čeko je često govorio da kako god da urade, uvijek su nekome krivi. Isticao je da nije vršio istrage da bi neko bio smijenjen, nego s ciljem da se greške ne ponavljaju i da se unaprijedi finansijska disciplina.
Boško Čeko je preminuo 5. februara 2022. godine. Više godina se liječio od posljedica moždanog udara, od kojeg se nikad nije potpuno oporavio.
Nakon Boška Čeka na čelu Glavne službe za reviziju javnog sektora od 2012. godine nalazio se Duško Šnjegota, koji je takođe trpio ogroman pritisak. Kulminacija se desila 2017. godine kada je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, pozvao glavnog revizora da podnese ostavku ili će biti smijenjen. Dodik je tada bio kategoričan: ”Nema preispitivanja. Biće smijenjen. Bolje bi bilo da podnese ostavku, ili ćemo ga smijeniti”. Povod je bio nalaz revizije koja je ustanovila da je deficit budžeta bio četiri puta veći od prikazanog, odnosno da je Vlada RS uzimala kredite u ime fondova i javnih institucija, bez njihovog znanja, kao i da je stvarni deficit u budžetu RS 175 miliona KM, a ne 45 miliona, kako je to prikazalo Ministarstvo finansija RS. Revizor je utvrdio i otkrio pravo stanje u budžetu, koje nije ni nalik onom koje je prikazivala vlast. Međutim, umjesto istraga zbog propusta upravljanja javnim sredstvima na koje je revizija ukazala, uslijedio je progon glavnog revizora.
Nedugo nakon toga, glavni revizor Duško Šnjegota je podnio ostavku. Tvrdio je da ostavku podnosi iz profesionalnih, moralnih i ličnih razloga. Međutim, javnost je sumnjala da se iza svega krije nešto drugo. Prema Zakonu o reviziji javnog sektora RS Narodna Skupština može razriješiti glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora sa funkcije u sledećim slučajevima: ako oni podnesu ostavku, ako nisu u mogućnosti da obavljaju svoju dužnost u periodu dužem od šest mjeseci i ako se protiv njih vodi krivični postupak, i to za teška krivična djela. Pošto Šnjegota nije počinio krivično djelo, niti je odsustvovao s posla duže od šest mjeseci, nije postojala nikakva mogućnost da bude smijenjen. Sve upućuje na to da je ostavku podnio pod velikim pritiskom vrha vlasti u RS. Nikad nije razjašnjeno zašto se olako predao i koji su stvarni razlozi njegovog uzmicanja pred vrhom vlasti. Da paradoks bude veći, Šnjegota je na funkciju glavnog revizora bio izabran upravo na prijedlog Dodika, s obzirom na to da predsjednik RS predlaže Narodnoj skupštini kandidata za glavnog revizora. Ono što nije uspjela sa prethodnim glavnim revizorom Boškom Čekom, vlast je uspjela sa Duškom Šnjegotom.
Duško Šnjegota je preminuo 29. oktobra 2020. godine od posljedica infekcije uzrokovane virusom korona.
Jovo Radukić, aktuelni glavni revizor, na čelo Glavne službe za reviziju dolazi 2018. godine. Dolazak Radukića predstavlja veliki zaokret u reviziji i izvještajima revizora. Vlast je, kako ističu organizacije koje prate rad revizora, konačno na čelo Glavne službe za reviziju postavila čovjeka koji radi kako vlast od njega to očekuje. Za razliku od pretežno negativnih mišljenja za vrijeme njegovih prethodnika, posebno Boška Čeka, Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske za vrijeme Jove Radukića je, npr. u 2020. godini dala 62 pozitivna mišljenja, 71 mišljenje s rezervom, te samo pet negativnih revizorskih mišljenja.
Oni koji godinama prate rad glavnih revizora naglašavaju da je Boško Čeko postavio nedostižne standarde objektivnosti u radu, a Duško Šnjegota bio prepoznatljiv po tome što je malo ko zaslužio pozitivno mišljenje za finansijsko poslovanje, dok kod Radukića to svima polazi za rukom. Netransparentno trošenje javnog novca, sumnjive javne nabavke, opraštanje poreskih dugova te stranačka zapošljavanja nisu bili dovoljni da Glavna službe za reviziju da negativnu ocjenu. Kritičari rada Glavne službe za reviziju ističu da je dolaskom Radukića na mjesto glavnog revizora, institucija revizora izgubila svoju svrhu postojanja. Naglašavaju da služba za reviziju umjesto da ukazuje na kriminal vlasti, ona ga krije.
Jedan od najočiglednijih primjera umješanosti politike u rad službe za reviziju predstavlja slučaj odgađanja najavljene i dogovorene revizije rada Grada Doboja u posljednjem kvartalu 2021. godine, kako bi se, prema kritičarima vlasti, prikrio kriminal, pod izgovorom pandemije i rušenja postojeće zgrade gradske administracije u Doboju.
Glavna služba za reviziju je od svog osnivanja do danas prošla put institucije koja se protivila političkim pritiscima do institucije koja služi političkim interesima. Od vremena prvog glavnog revizora Boška Čeke do trenutnog Jove Radukića, služba za reviziju je u značajnoj mjeri srozala svoj ugled i značaj u društvu, kako ističu kritičari, postajući sluga vlasti u Republici Srpskoj.
