Po nalogu Specijalnog tužiteljstva Republike Kosovo (SORK), 3. prosinca 2021. godine policija je izvela opsežnu akciju u kojoj je privedena 31 osoba, među kojima i 12 dužnosnika na različitim položajima u općinama i područnim uredima Agencije za razvoj poljoprivrede. Akcija se proširila na Peć, Istok, Uroševac, Lipljan, Prištinu, Klokot, Vučitrn i Podujevo. Privedene osobe osumnjičena su za kaznena djela – primanje mita, zloupotreba službenog položaja ili ovlasti, davanje mita, prevara sa subvencijama i falsificiranje isprava i dokumenata.
70 posto dužnosnicima, 30 poljoprivrednicima
Ove osobe nisu jedine privedene. Operacija pod kodnim imenom “Subvencija” počela je u veljači 2021. godine, a potom je 12 službenika završilo s lisicama na rukama, dok je akcija nastavljena i u lipnju, kada je privedena još 21 osoba. Pri pretresima u domovima osumnjičenih, pronađeno je oko 400.000 eura. Zaplijenjeni su i automobili, kompjuteri i telefoni. O tome kako su brojni dužnosnici tražili i dobivali novac od poljoprivrednika, svjedoče i snimke prisluškivanih telefonskih razgovora, koji su i doveli do otkrivanja cele korupcijske mreže.
Inspektori su se prethodno dogovarali s poljoprivrednicima oko raspodjele vrijednosti subvencije, koja je u nekim slučajevima dostizala i do 70 posto za službenike ili dužnosnike, a 30 za poljoprivrednike. Prevara je otišla vrlo daleko, tako da su čak bili sastavljani i lažni izvještaji. Tome svjedoči slučaj u gradu Istok, gdje u dokumentima stoji opis da je sjetva pšenice i kukuruza izvršena na velikoj ravnoj površini, dok se zemlja zapravo nalazila u šumi. Umjetno povećanje zasijanih površina, povećanje broja stoke ili broja pčela – dio su metoda koje su navodno koristili inspektori resornog ministarstva kako bi uzimali mito.
Poljoprivredni sektor i dalje je jedno od najvećih žarišta korupcije na Kosovu. U toku je još jedan sudski proces, u kojem su na optuženičkoj klupi nekadašnji ministar poljoprivrede i njegovi podređeni. U slučaju poznatom kao “Grantovi”, prvi čovjek ministarstva, Nenad Rikalo i druge osobe optužene su da su 2018. godine nezakonito djelovali pri dodjeljivanju „grantova“. Šteta koja je nanesena budžetu Republike Kosovo iznosi četiri milijuna eura. Prema optužbi, ministar je prekoračio svoje nadležnosti s izradom “specijalnog programa” za dodjeljivanje subvencija, bez da postoji zaseban budžet i zaobilazeći zakonske procedure. Postavljena šema omogućila je različitim kompanijama da nezakonito profitiraju za vrlo visoke iznose u ime ruralnog razvoja.
Pravosuđe kao kočnica
Nikada nije nedostajalo akcija i privođenja osoba umiješanih u koruptivne dogovore oko subvencija, ali sudski su procesi za ovakva djela istinski izazov. Osim odugovlačenja sudskih postupaka, problematično je i neizricanje kazni ili izricanje niskih i blagih kazni.
Nepravilnosti u raspodjeli subvencija i grantova u toku godina potvrđeni su i iz Nacionalnog ureda za reviziju (NKR), koji istražuje financijske izvještaje institucija. Ali, kao i obično, nakon ovih izvještaja izostaju postupci organa progona.
U najnovijem izvještaju (iz 2020. godine), bilo je konstatirano loše upravljanje avansima za investicije u ruralnoj infrastrukturi, a utvrđeni su i slučajevi neispunjavanja predviđenih kriterija od strane korisnika subvencija. Revizor nije bio u mogućnosti izvesti redovne revizorske postupke u vezi 12 transakcija, u vrijednosti od 497.577 eura, realiziranih iz stavke subvencija i transfera, jer su gorespomenute transakcije bile pod istragom sudskih organa te je revizor izbjegavao postupiti u ovim slučajevima.
O lošem menadžeriranju sredstvima namijenjenih poljoprivrednicima govori i činjenica da je vrijednost nepodmirenih obaveza prema poljoprivrednicima na kraju 2020. godine iznosila više od 40 milijuna eura. Rast iznosa na ime obaveza rezultat je nedostatka financijskih sredstava i lošeg upravljanja, odnosno zloupotrebe subvencija. Međutim, ministar poljoprivrede, Faton Peci, pri davanju izvještaja pred parlamentarnom komisijom u prosincu prošle godine, izjavio je da je dug podmiren.
“U ovom smo periodu uspjeli vratiti 40 milijuna eura naslijeđenih financijskih obaveza i dodatno smo omogućili implementaciju Programa za direktna plaćanja – Subvencije 2021. godine u iznosu od 28 milijuna eura. Već u okviru ovog programa počele su i isplate subvencija za poljoprivrednike i dosad je izdano oko 19.000 platnih rješenja. Preko ovih politika, prvi put smo uspjeli početi godinu bez dugova i financijskih obaveza”, rekao je ministar.
Ali, u rujnu prethodne godine, vlada se suočila s protestima poljoprivrednika, koji su se suprotstavili zaoštravanju kriterija za dobivanje subvencija. Izvršna vlast opravdala je postupke tako što su postupili samo prema primjedbama i nedostatcima koji su bili utvrđeni u izvještaju Nacionalnog ureda za reviziju. Prilikom njihovog sastavljanja bile su uzete u obzir i okolnosti koje su se javile nakon zloupotreba u Agenciji za razvoj poljoprivrede.
Neuspjeh sistema
Veliki broj institucija, direktno ili indirektno uključenih u borbu protiv korupcije, nije dalo očekivane rezultate, a to često otežava utvrđivanje faktora koji vode prema jednom takvom neuspjehu sistema. U nekim slučajevima postoji nedostatak integracije i koordinacije između njih, nadležnosti nisu jasne ili su kontradiktorne. Iz ovih razloga, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala na Kosovu i dalje je jedno od područja koje međunarodne i domaće institucije najviše kritiziraju. Prema najnovijem izvještaju Europske komisije, Kosovo je rangirano među zemlje koje su u ranoj fazi borbe protiv ove pojave.
“Postignut je ograničeni napredak u odnosu na sudstvo i tužiteljstvo, uključujući i funkcioniranje sudstva, istraga i progona organiziranog kriminala na visokom nivou. Potrebna su kontinuirana nastojanja koja bi dovela do proaktivnijih istraga, pravomoćnih sudskih odluka i konfiskacije imovine”, navodi se u spomenutom izvještaju.
Nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije dovelo je do slabljenja povjerenja u kosovske institucije. Imajući ovo u vidu, Vlada je u suradnji sa Sudskim i tužiteljskim vijećem, s drugim institucijama iz ovog sektora, ali i s građanskim društvom i međunarodnim donatorima, prije nekoliko godina otpočeo je Proces funkcionalne revizije vladavine prava, u čijim je okvirima usvojena i Strategiju za vladavinu prava 2021. – 2026. godine.
Sistem bi trebao biti učvršćen pomoću procesa „vetinga“, koji ocjenjuje integritet sudaca i tužitelja. Ovoj inicijativi snažno se suprotstavlja sam pravosudni sektor, a podršku nije dobio niti u Europskoj uniji. EU je izrazila zabrinutost zbog tendencije da svi tužitelje i suci budu ponovno ocjenjivani, a podsjetili su da sadašnje zakonsko rešenje daje dovoljnu osnovu za filtriranje sistema.
Bez razvoja poljoprivrede ne možemo očekivati da imamo naprednu ekonomiju, koja bi utjecala na rast blagostanja i zaposlenosti. Zbog zloupotreba, poljoprivreda i dalje je najnerazvijeniji sektor. Kao rezultat toga, Kosovo ne uspijeva dostići prinose čak ni za potrebe unutrašnjeg tržišta.
Neophodne su duboke reforme putem eliminiranja dosadašnjeg lošeg upravljanja i većeg nastojanja za jačanje transparentnosti i odgovornosti. Uključivanje nekih poljoprivrednika u koruptivne mreže naškodila je onima koji odbijaju da postanu dio njih i ne žele davati mito. Ovakvi postupci potiču poljoprivrednike da ne prijavljuju zloupotrebe, iz straha da zbog osvete neće dobiti financijsku podršku u budućnosti. Stoga, poticanje poljoprivrednika da prijave ovakve zloupotrebe i jedan pravedan zakonski proces dodjeljivanja subvencija i grantova, omogućilo bi održiviji razvoj poljoprivrednog sektora na Kosovu.
____________________________________________________________________
Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Albanije (Exit News), u okviru projekta “Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće”, uz podršku britanske ambasade u Skoplju.
