4.2.2022. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH, donijela je odluku o pokretanju postupka protiv nove glavne revizorice Brčko distrikta, Selme Šadić, zbog osnovane sumnje da je ona u sukobu interesa.
Sumnja se, naime, da je nova glavna revizorica, imenovana od strane Skupštine Distrikta 22. decembra prošle godine, na mandat od 7 godina, kao nosilac javne funkcije, prekršila odredbe člana 5 Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, koji propisuje da je obavljanje javne funkcije nespojivo ako je član uže porodice nosioca javne funkcije član organa upravljanja, nadzora, rukovođenja u pravnim licima koja su osnovana od strane organa i institucija na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
U konkretnom slučaju, radi se o tome da je muž generalne revizorice Selme Šadić. Ibrahim Šadić, član upravnog odbora JZU “Zdravstveni centar Brčko”, institucije koja je predmet redovnih godišnjih finansijskih revizija Ureda za reviziju Brčko distrikta, a Komisija za odlučivanje o sukobu interesa je, nakon provjere podataka, prije pokretanja postupka, konstatovala da “do današnjeg dana nije bilo promjena u odnosu na sastav Upravnog odbora JZU “Zdravstveni centar Brčko”, niti ostavki, niti novih imenovanja.”
Komisija je, pritom, u svom zaključku o pokretanju postupka, istakla i da “Član (7) Zakona propisuje da je nosilac javne funkcije podnosi ostavku na svaku od nespojivih i nedozvoljenih funkcija najkasnije u roku od 3 dana od dana preuzimanja javne funkcije.”
Uglavnom, gospođa Šadić, Glavna revizorka Brčko distrikta, pozvana je da u roku od 15 dana od prijema Zaključka Komisije dostavi pisano izjašnjenje, o navodima iz zaključka, a po isteku roka tročlana Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, u sastavu Admira Mujić, Lepa Božić i Ružica Marković, trebala je zakazati sjednicu, na kojoj bi se donijela konačna odluka o ovom slučaju.
No… čitav proces je zaustavljen, jer je gospođa Šadić umjesto da Komisiji dostavi svoje izjašnjenje, pokrenula postupak kod Apelacionog suda.
Ona se, naime, nakon što je bivši generalni revizor, preko svog advokata, upozorio Skupštinu da je njen izbor nezakonit, jer je u suprotnosti sa odredbama 4, 5, 14 i 15 Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta, a ta informacija proslijeđena Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa, žalila, odnosno uputila zahtjev za izuzeće (svih!) članova Komisije “zbog pristrasnosti”. Ova komisija je, stoga, taj zahtjev proslijedila Komisiji za izbor i imenovanja i Mandatno imunitetskoj komisiji Skupstine BD, koja ga je zaključkom od 01.02.2022. odbacila kao neosnovan. Nakon toga je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa 04.02. (ko kaže da komisije ne mogu biti efikasne) zasjedala, razmatrala i jednoglasno donijela odluku o pokretanju postupka protiv gospođe Šadić. I tada, tačnije 14.02. gospođa Šadić podnosi žalbu (“inicijativu”) Apelacionom sudu, za preispitivanje zaključka skupštinske Komisije za izbor i imenovanja, o izuzeću članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
I tako smo sad umjesto na polju elementarne logike i morala, na polju pravnih zavrzlama, rupa u zakonu i advokatskih nadmudrivanja. Jer se ne razgovara o suštini (sukobu interesa), nego o formalnim proceduralnim pitanjima – da li je Komisija za izbor i imenovanja nadležna za donošenje odluke o (ne)pristrasnosti Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. I da li je iko, formalno-pravno nadležan za to ili postoji pravna praznina.
Dakle, od Apelacionog suda se ne očekuje da donese odluku da li je gospođa Šadić u sukobu interesa ili nije. nego da li je Komisija za izbor i imenovanja formalno-pravno nadležna da donosi odluku o izuzeću članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Čime se – ukoliko se pokaže da postoji pravna praznina, odnosno da nigdje baš eksplicitno ne piše ko je nadležan u takvim situacijama – ima namjeru dovesti u pitanje odluka ove komisije o pokretanju postupka protiv gospođe Šadić. Jer se zahtjevom (u ovom slučaju gospođe Šadić) za izuzećem (u ovom slučaju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa), praktično blokira rad organa, dok se ne odluči o izuzeću. A ako ne postoji organ koji može odlučiti o tom zahtjevu, onda Komisija – ne može voditi postupak (protiv gospođe Šadić).
Neformalno, saznajemo da se i sama optužba o sukobu interesa pokušava odbaciti na formalno-pravnom nivou, ponovo bez ulaženja u suštinu. Naime, tvrdi se da se u ovom slučaju radi o retroaktivnoj primjeni zakona, što se argumentira činjenicom da je suprug Glavne revizorice za člana upravnog odbora JZU „ Zdravstveni centar Brčko“ imenovan prije nego što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, stupio na snagu. Ali, niko ne tvrdi da je suprug u sukobu interesa, nego gospođa Šadić. I kakve veze sa trenutnim(!) činjeničnim stanjem ima to kad je neko imenovan? Osim u pravnim igrama. Ali…
U čitavom slučaju se zanemaruje ključna stvar – da se pravnim sredstvima, “rupama u zakonu”, možete spasiti od krivične odgovornosti, ali da to nema veze sa vašom (moralnom) odgovornošću kao osobe koja vrši javnu funkciju. Pogotovo kad ta funkcija podrazumijeva moralnu besprjekornost i autoritet. I dodatni stepen odgovornosti, koji se očekuje od rukovodilaca kontrolnih mehanizama društva.
