Šest je mjeseci od kako je Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH obavijestio nadležne institucije i javnost da je morao odustati od revizije učinka “Efektivnost mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19”, jer se suočio sa opstrukcijom i nepostojanjem potrebnih podataka da bi se revizija provela.
Provodeći predstudijsko istraživanje o navedenoj temi, naime, Ured, kako je navedeno u tada objavljenom saopštenju za javnost “usljed nametnutih ograničenja za obavljanje revizije, nije bio u mogućnosti provesti glavnu studiju”, zbog čega je donesena odluka o odustajanju od njenog provođenja.
A radilo se o pokušaju Ureda da, nakon što su u prvoj reviziji učinka posvećenoj kvalitetu odgovora vlasti na pandemijsku krizu, analizirali efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije, revizori analiziraju i same mjere i njihove efekte. Ali im to nije uspjelo.
Predstudijsko istraživanje je, inače, bilo usmjereno na mjere za koje je, u toku 2020. godine, iz Budžeta FBiH utrošeno oko 180 miliona KM.
Revizori su utvrdili da dostupni podaci ukazuju da postoje problemi vezani za nedovoljnu učinkovitost realizovanih mjera, ali i ograničenja koja onemogućavaju utvrđivanje ostvarenih efekata. Nedostaju konkretni i mjerljivi ciljevi, indikatori učinka, kao i očekivani rezultati.
Konstatovano je da nadležna ministarstva ne raspolažu sveobuhvatnim i pouzdanim informacijama potrebnim kako bi se utvrdilo da li su i u kojoj mjeri data finansijska sredstva uticala na poboljšanje likvidnosti i konkurentnosti privrednih subjekata, kao i na smanjenje otpuštanja radnika i stanje u ugroženim sektorima privrede.
Što sve, kako smo tada konstatovali, nameće pitanje: Kako onda Vlada uopšte radi, kako donosi odluke i rješava probleme, prilagođava donesene mjere, kad nema podataka o efektima prethodno donesenih mjera?
Pored toga, provođenje revizije ograničeno je i zbog toga što je Finansijsko-informatička agencija ponovo odbila saradnju sa Uredom za reviziju, nedostavivši Uredu, ni nakon više njegovih zahtjeva, finansijske izvještaje korisnika finansijske pomoći, koji su pohranjeni u Registru finansijskih izvještaja pravnih lica u FBiH, koji bi shodno Zakonu o finansijsko-informatičkoj agenciji trebao biti javan.
A ovakvo ponašanje, kome u pozadini vjerovatno stoji podrška onih koji bi trebali da ga kontrolišu i sankcionišu, dešava se zato što nakon prvog slučaja kršenja zakona i ometanja revizora u radu – koje je Parlament, podsjetimo, nazvao rušenjem pravnog sistema i poretka – nisu uslijedile drastične sankcije, koje bi imale odvraćajući efekat. I za rukovodstvo FIA-e i za sve ostale, uključujući Vladu.
Naprotiv, odustajanju od pomenute revizije učinka prethodio je skandalozni napad na Ured za reviziju i njegovu nezavisnost, od strane Vlade Federacije, koja je pokazala želju da revizorima određuje čime oni treba da se bave a čime ne i da im ispravlja izvještaje čiji im se nalazi i ocjene ne svide.
Kako im pomenuti skandalozni pokušaj – za koji, naravno, niko nije odgovarao – nije uspio, u nastavku su se opredjelili za taktiku ignorisanja rada Ureda, pa i Parlamenta, odnosno njegove komisije odgovorne za reviziju, čijim javnim saslušanjima, i pored poziva u kome je naglašena potreba njihovog prisustva, nije prisustvovao nijedan ministar Vlade Federacije.
U skladu sa takvim ponašanjem izvršne vlasti, nijedna institucija, evo već punih 6 mjeseci, nije ni na koji način reagovala na objavu memoranduma Ureda za reviziju institucija FBiH o odustajanju od glavne studije revizije učinka „Efektivnost mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19”, odnosno na navedene razloge odustajanja.
Da još jednom ponovimo – svjesni da je našim političarima to besmisleno govoriti – u iole normalnoj državi to bi bio prvorazredan skandal, a 6 mjeseci nakon njega, ne bi uslijedio beskonačni institucionalni muk, nego, eventualno, „beskonačni“ niz ostavki i smjena, od dna do vrha, od beznačajnih neposrednih izvršilaca naručenog (ne)djela (kršenja Zakona o reviziji), do njihovih nalogodavaca u Vladi, pa sve do kompletne, korupcijskim aferama obilježene, Vlade, čija je legitimnost i inače upitna i postojanje rezultat političkog nasilja i blokada.
„Memorandum o odustajanju od glavne studije dostavljen je svim institucijama kojima se u skladu s odredbama Zakona o reviziji institucija u FBiH dostavljaju izvještaji revizije učinka – Parlamentu FBiH, Vladi FBiH, Predsjedniku FBIH, te predviđenim subjektima revizije: Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo finansija. Pored toga, obavijest o odustajanju od glavne studije dostavljena je subjektima koje su bile izvor informacija u predstudijskom istraživanju: Finansijsko-informatičkoj agenciji, Poreskoj upravi FBiH i Federalnom zavodu za zapošljavanje.“, potvrdili su iz Ureda, dodavši:
„Ured za reviziju je prije donošenja memoranduma o odustajanju od glavne studije obavijestio FIA-u da nedostavljanje informacija onemogućava Ured za reviziju da provede planirane aktivnosti. Navedeni dopis je upućen i Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju Parlamenta FBiH. Očekivali smo da će Komisija poduzeti određene radnje i ponovo upozoriti FIA-u na obavezu dostavljanja podataka Uredu za reviziju. Međutim to se, u ovom slučaju nije desilo.“
Sumnje da se FIA tako ne bi mogla ponašati bez podrške iz Vlade, iz Ureda nisu željeli komentarisati. Niti nagađati o razlozima ignorisanja njihovih upozorenja nadležnim. Smatrajući da je posao otkrivanja pozadine takvog ponašanja i eventualne krivične odgovornosti za nešto što je Parlament nazvao „rušenjem pravnog sistema i poretka”, posao drugih organa u državi.
Iz Ureda ostavljaju otvorenu mogućnost da prekinutu reviziju provedu, u nastavku, ukoliko se steknu uslovi a tema bude i dalje aktuelna i relevantna.
“Revizijama učinka nastojimo obuhvatiti teme koje su aktelne i značajne, zbog čega uvijek analiziramo trenutnu situaciju i tako se odlučimo za temu. Trenutno je u razmatranju tema koja se tiče upravljanja robnim rezervama u FBiH.”, poručili su iz Ureda.
No, nastavi li se trend ignorisanja Ureda i opstrukcije njegovog rada, kakvoj smo npr. nedavno svjedočili u ponašanju Naftnih terminal Federacije, koji nisu dozvolili kontrolu svog poslovanja, revizorima će biti sve teže raditi svoj zakonom definisani posao. I biće izloženi sve većim pritiscima. Jer je intencija politike da maksimalno proširi svoj maligni uticaj i kontroliše sve u ovoj zemlji. Uključujući i projektovane kontrolore svog rada, koji od zloupotreba vlasti i institucija pod njihovom kontrolom treba da štite građane.
