Na prijedlog Vlade, Zakon o izmjenama Zakona o električnoj energiji Federacije BiH je u Nacrtu izglasao Zastupnički dom Federalnog parlamenta još 30. aprila prošle godine. U decembru ga je izglasao i Dom naroda. Javna rasprava o tekstu Zakona je okončana prije dva i po mjeseca. Kada će zakon konačno biti usvojen u Vladi i resornom ministarstvu, bez odgovora.
MIRSAD ZAIMOVIĆ, predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH
“Ono što je do Predstavničkog doma ja vam mogu i odgovoriti, ono što je do vlade ne mogu, ne znam. Kao što ste i konstatovali, mi smo svoj dio posla odradili brzo i efikasno, za ostale ne znam”.
ANES PODIĆ, Koalicija za zaštitu rijeka BiH
“Zakoni do kojih im nije stalo, jako sporo prolaze. Imamo primjer Zakona o zaštiti okoliša za koji im je trebalo devet godina da ga izglasaju tako da je moguće da im ovaj uopće neće doći na dnevni red”.
A, ako ovaj zakon u nepromijenjenoj formi već na narednim sjednicama ne usvoje zastupnici oba doma Parlamenta Federacije BiH, štete će biti ogromne, upozoravaju ekolozi.
Postojeće mini hidroelektrane proizvode tri posto ukupne godišnje električne energije, a njihova izgradnja nosi teške posljedice po okolinu i biodiverzitet. Na riječnim bogatstvima Bosne i Hercegovine vremenom se prikupio pozamašan broj mini hidroelektrana.
ANES PODIĆ, Koalicija za zaštitu rijeka BiH
“Imamo 119 mini hidroelektrana koje su uništile stotine kilometara riječnih tokova i prekinule život na brojnim rijekama. Bosna i Hercegovina u kontekstu klimatske krize ima obavezu štićenja rijetkog života kojeg mi imamo ovdje, a mi to ne radimo, mi smo omogućili privatnicima da zarađuju od našeg okoliša”.
Jedna od lokacija gdje je planirana izgradnja hidroelektrane je lokalitet Bunskih kanala u Mostaru. Krajem 2021. godine Grad Mostar je donio odluku o brisanju ovog lokaliteta iz prostornog plana kao područja izgradnje hidroelektrana. Međutim, odluka još nije provedena.
OLIVER ARAPOVIĆ, predsjednik Ekološkog udruženja Majski cvijet
“Tu se odugovlači da bi investitor ove predhodne papire i dozvole ponovo povadio i da bi došao pred Grad Mostar da traži ponovo urbanističku suglasnost, gdje bi se pozivao na to da to još uvijek stoji u planu jer nije konačna odluka donesena”.
Iz Eko udruženja Majski cvijet poručuju da od svoje borbe neće odustati i traže od resornog ministarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona da sa investitorom raskinu koncesijski ugovor. U međuvremenu, investitor ovog projekta je podnio novi zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti i okolinske dozvole.
