Povodom odbijanja Okružnog javnog tužilaštva u Doboju da sprovede istragu protiv bivšeg gradonačelnika Obrena Petrovića i direktora dobojskog JP „Vodovod“, zbog zloupotrebe javnih resursa na izborima 2016. i 2018. godine, za koje je prijavu podnio Centar za humanu politiku, reagovali su iz ove nevladine organizacije.
Njihove tvrdnje su da Doboj, suštinski, nema instituciju za krivično gonjenje i da su, kako navode, „dobojski tužioci odgovorni za višegodišnje kontinuirano neprovođenje istraga po prijavama i službenoj dužnosti, ponižavanje podnosilaca krivičnih prijava i pretvaranja dobojskog tužilaštva u instituciju koja štiti partijsku, izbornu, budžetsku, građevinsku, šljunkarsku, pravosudnu i drugu mafiju“.
Od parlamentarne istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu CHP je zatražio da sasluša dobojske i druge tužioce na ove okolnosti i da se u saradnji sa civilnim društvom, predloži radikalna reforma tužilačkog i sudskog sistema u BiH, a od VSTS da smijeni dobojske tužioce i glavnu dobojsku tužiteljku Željku Radović sa funkcije člana VSTS, kao i da imenuje nove tužioce, koji, kako naglašavaju, „neće štititi mafijaške interese“.
Podsjećamo, Republičko javno tužilaštvo je Okružnom javnom tužilaštvu u tom gradu dostavilo prijavu Centra za humanu politiku još 19. oktobra 2018. godine, a četiri dana kasnije prijavu je podnijela i Policijska uprava Doboj, zbog sumnji u nezakonito upravljanje javnom imovinom postavljanjem bilborda na području grada, te i, takođe izborne, 2016. godine.
Kako se radilo o identičnim prijavama, OJT Doboj je prijave spojilo kao jedan predmet, ali po njemu nije bilo tužilačke odluke, sve do početka ove godine, kada je CHP od strane Tužilaštva obaviješten da se istraga neće sprovoditi.
Zatim je CHP uputio Republičkom javnom tužilaštvu pritužbu na naredbu OJT u Doboju o nesprovođenju istrage, zbog neprovjeravanja ključnih navoda iz prijave i drugih činjenica, kao i zbog postupanja po prijavi tužioca i tužilaštva čije izuzeće je traženo „zbog dokazane zaštite prijavljenih od krivičnog gonjenja“.
U pritužbi je konstatovano da je OJT potvrdilo da je prostor za postavljanje reklamnih panoa dodijeljen ugovorom drugim pravnim licima, da je za zakup reklamnog prostora plaćana zakupnina, ali je osporio zaključak tužioca da se zakupcima prostora za reklamne panoe oni mogu dodjeljivati sa ili bez naplate zakupnine.
„To su po nama koruptivne i nezakonite radnje, jer neplaćeno ustupanje reklamnog panoa može biti povezano sa tolerisanjem neplaćanja zakupnine i drugim pogodnostima. Takođe, neplaćeno ili donirano plakatiranje mora biti prijavljeno CIK-u. I sve navedeno ne isključuje odgovornost dobojskog gradonačelnika i ostalih drugih prijavljenih u Gradskoj upravi Doboj i javnim preduzećima.“, pojasnili su iz CHP.
U pritužbi je, od Republičkog javnog tužilaštva, zatraženo da se prije donošenja nove odluke o provođenju ili neprovođenju istrage izvrše potpune provjere ključnih navoda iz prijave i drugih činjenica koje postupajući okružni tužilac nije izvršio. Odnosno, tvrdnje su da je vršio provjere sa ciljem da ne provjeri ključne navode i činjenice, a posebno na koji način je dozvoljeno ili tolerisano korištenje reklamnog prostora „Vodovodu“ Doboj i na stubovima javne rasvjete za postavljanje predizbornog plakata, posebno kandidata vladajućih stranaka u Doboju. Odnosno, da prije donošenja tužilačke odluke Republičko javno tužilaštvo pravilno utvrdi da se u ovom slučaju radi o nedozvoljenom i CIK-u neprijavljenom korišćenju javnih resursa i da utvrdi jesu li prijavljeni „samo“ nesavjesno radili ili su, zapravo, izvršili i drugo krivično djelo, kada su omogućavali sporno predizborno plakatiranje.
Iz republičkog javnog tužilaštva CHP je obavješten da će oni eventualno reagovati tek nakon zakonski obaveznog odgovora, na pritužbu CHP-a, od strane Okružnog javnog tužilaštva Doboj.
A OJT Doboj je odgovorilo – odbivši pritužbu CHP-a. U rješenju o odbijanju pritužbe, koje je potpisala Glavni okružni javni tužilac Željka Radović, navodi se zaključak da su reklamni prostori u Doboju davani privrednim društvima uz određenu naknadu.
“Ugovorni odnos između zakupaca reklamnog prostora i pravnog ili fizičkog lica koje se reklamira je predmet njihovog međusobnog ugovora u okviru čega je i način na koji se isti ugovorili korištenje i plaćanje reklamnog prostora”, stoji na kraju rješenja OJT Doboj.
Sada je “na potezu” Republičko tužilaštvo. Mada, u CHP-u, zbog godinama nagomilavanih negativnih iskustava sa našim pravosudnim institucijama, ne gaje preveliku nadu da će pravna država konačno početi da funkcioniše i de ćemo svi, uključujući i političare, postati jednaki pred zakonom.
Više nade polažu u parlamentarnu istražnu komisiju za utvrđivanje stanja u pravosuđu u BiH i VSTS, u procesu samoreforme.
Neregularnosti, kada je u pitanju postavljanje bilborda, koje su bile povod pomenutoj prijavi CHP-a (mada je njihovo iskustvo sa prijavama i odbijenicama Tužilaštva mnogo šire), su u još većoj mjeri izražene u Banja Luci, gdje nemaju političko-izbornu pozadinu. Ali ih povezuju sumnje u korupciju vlasti, u tom kontekstu. Podsjećamo na svojevremeno razotkrivanje kriminala u ovoj oblasti, za koji je gradonačelnik Draško Stanivuković, optužio raniju gradsku upravu i moćnike iz vladajuće stranke u Republici Srpskoj:
“U Banjaluci ima 372 bilborda, od čega je 159 lažno postavljenih. Ne plaćaju komunalnu naknadu, budžet je zbog toga godišnje oštećen oko pola miliona KM. Bilbordi su postavljeni 17 metara od Gradske uprave, 50 bilborda izgleda da nisu ničiji, a budžet je oštećen za pola miliona maraka… Znate li čiji sestrić drži bilbord iznad Eurospleta?”.
