Lavina prijava građana uslijedila je nakon samo mjesec dana od kada je neformalna grupa građana sa područja Zvornika krenula u borbu protiv beskurpuloznih šljunkara koji su, bez adekvatne kontrole nadležnih, svojom nelegalnom aktivnošću prouzročili ozbiljne posljedice u priobalnom području, u pojedinim dijelovima toka rijeke Drine, uzurpirajući ne samo vodno dobro već i poljoprivredna imanja i drveće uz njeno korito.
Nije pošteđena ni imovina preduzeća koja formalno još nisu potpuno ugašena, kao što je to AD “Vodoprivreda” u Tršiću, čiji nekadašnji proizvodni krug su bahati šljunkari prekopali ostavljajući iza sebe kratere, koji su potom napunjeni vodom koji se povećanjem nivoa rijeke izlila iz korita.
Upravo je iz Tršića krenula ta borba protiv nelegalnog šljunkarenja i korupcije u njegovoj pozadini u Zvorniku, gdje se, prema navodima građana, inspektori ne miješaju u svoj posao.
Kada je riječ o eksplotaciji šljunka, prema tumačenju koje je grupi dostavilo nadležno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, tu su isprepletene nadležnosti više inspekcijskih službi, kao što su tržišna, poljoprivredna, rudarska, šumarska itd. No, izgleda da nijednu od njih ne zanima šta se dešava u ovoj opštini.
Video i foto dokumentacija iz Tršića, prezentovani od strane grupe, izazvali su reakciju stanovnika i susjedne mjesne zajednice Kozluk, koji su javnosti ukazali na tamošnje posljedice “uređivanja korita rijeke Drine na zvornički način”. Devastacije poljoprivrednog, i drugog zemljišta uz obalu Drine na teritoriji BiH, dodatno je naglašena uređenom obalom, bez vidljivih posljedica eksploatacije šljunka na suprotnoj srbijanskoj strani.
No, nisu Tršić i Kozluk usamljeni. Grupi se javljaju i građani iz drugih mjesnih zajednica zvorničkog područja, posebno iz Šepka i Čelopeka. Ali i iz Bratunca. A, posebno su izraženi apeli sa bijeljinskog područja, gdje pozivaju nadležne da napokon stanu u kraj šljunčarenju kod Pavlović mosta, u Amajlijama, kod Janje, te dugim mjestima.
Komentari građana na društvenim mrežama.
A, nadležni… i dalje ćute. Odgovarajući na upite tek toliko da zadovolje zakonsku formu, ali konkretnih odgovora ko zapravo ima validne dozvole i saglasnosti za uređenje korita rijeke Drine i da vrši iskopavanje i dislokaciju vodnog materijala nema.
Ali, iz neformalne grupe građane “Zaustavimo nelegalnu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Drine” nemaju namjeru odustati. Naprotiv.
“Naša grupa će istrajati da dobijemo podatke ko ima dozvole i saglasnosti u ovoj godini, nakon čega ćemo krenuti sa prijavama na svim onim mjestima gdje uočimo nelegalno šljunčarenje. Već imamo pripremljenu prijavu za još jednu ilegalnu šljunkaru u Tršiću i čim sakupimo potrebne dodatne podatke krećemo u akciju”, kaže član ove grupe Dušan Aćimović.
Inače, namjera Grupe je da zajednički djeluju sa grupama u Doboju, Vukosavlju, Modriči, Šamcu i Maglaju, koje su se takođe uhvatili u koštac sa šljunkarima, onim koji atakuju na korito rijeke Bosne. I zajednički sa svim drugim grupama koje se pojave, spremnim da se pridruže borbi protiv nelegalnog šljunčarenja i korupcije u institucijama sistema, koja ga omogućava. Planiraju da po dobijanju traženih podatak od nadležnih, sačine mapu eksploatacije u slivovima rijeke Bosne i rijeke Drine, a kasnije i Vrbasa i drugih rijeka, u cijeloj BiH.
