Uređivanje riječnog korita, vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka rijeke Bosne na području Modriče, Vukosavlja i Šamca na sedam lokaliteta bez javnosti dostupnog Javnog poziva Javna ustanova „Vode Srpske“ dodijelila je privrednom društvu „Martić Inter-copp“ d.o.o. Modriča. I to, ni manje ni više, nego na tri pune godine, odnosno do 14.03.2025. godine.
Ovaj potez Javne ustanove za upravljanje vodotokom u RS izazvao je dodatnu ljutnju ostalih šljunkarskih preduzeća sa ovog i područja Federacije BiH, koja su, uz dobojske, modričke i šljunkare iz Šamca do sada bar imali priliku da učestvuju na tenderima za dobijanje poslova u slivu rijeke Bosne.
„Ovo što je urađeno ukazuje da su u pozadini svega mogući kriminal i korupcija, jer smo do sada u više navrata izražavali sumnje da je upravo ovo preduzeće iz Modriče privilegovano i da im vlasti pogoduju u obezbjeđenju ugovora za eksploataciju šljunka. Nelogično je i što će količinu od 1.745.848 metara kubnih „Martić Inter-copp“ platiti minimalnih 1,55 KM po kubiku, jer sam javno isticao da je naše preduzeće spremno ponuditi dvostruko više da je ovaj posao bio na tenderu“ – izjava je vlasnika šljunkarskog preduzeća iz Šamca Save Bosića.
Da su na području Modriče, Vukosavlja i Šamca aktivni ugovori na sedam dionica i to do 14.03.2025. godine potvrđeno je i iz JU „Vode Srpske“, u odgovoru na zajednički upit tri aktivističke grupe u slivu rijeke Bosne i Drine, koje se bore da se spriječi nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka i time građani uz vodotoke ove dvije rijeke i gradove u njihovoj blizini budu bolje zaštićeni od eventualnih poplava. Ali, iz ove ustanove nisu otkrili da je posao na svim lokacijama dobilo ovo modričko preduzeće.
To su aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ i „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Bijeljine“ saznali tek iz odgovora Republičke uprave za inspekcijske poslove RS.
„Povodom vašeg dopisa obavještavamo vas da da je 22.03.2022. godine privredno društvo „Martić Inter-copp“ d.o.o. Modriča dobilo vodnu saglasnost za dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka rijeke Bosne na lokalitetima od Dionice 1 do Dionice 7 na području opština Modriča, Vukosavlje i Šamac“ – naveli su u svom odgovoru iz Sektora vodne inspekcije Inspektorata RS.
Prema još nepotvrđenim informacijama, do kojih su došle pomenute grupe, modričko preduzeće je moglo dobiti saglasnost i vršiti eksploataciju šljunka bez prethodno raspisanog Javnog poziva na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka, koji je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donio 17. februara ove godine, a stupio je na snagu osam dana kasnije objavom u Sl. glasniku RS.
„Da se posao dodijeli bez Javnog poziva i po tom Pravilniku, prema kojem ćemo tek javno izraziti svoju rezervu, bilo je moguće samo u slučaju potrebe hitnog obezbjeđenja većih proticajnih profila riječnog korita, s ciljem smanjenja ili potpunog otklanjanja rizika plavljenja ili degradacije riječnih obala, što je i smisao člana 11 Pravilnika. Ali, nikako na duži vremenski rok, a o tri godine je nemoguće i govoriti da se ne posumnja da su u pozadini prisutni interesni lobiji, kriminal i korupcija“ – ističu aktivisti iz ove tri NGG.
Ukazuju da su ovim potezom nadležni za upravljanje vodotokom, očigledno uz podršku sa višeg nivoa vlasti, prevršili svaku mjeru. I do sada su šljunkari, koji su se smatrali oštećeni i bili diskvalifikovani u dobijanju poslova na tenderima, sumnjali da je to iz razloga što nisu bliski republičkim vlastima, i da poslove dobijaju favorizovani od strane vlasti. Šljunkari iz Šamca su argumentovano ukazivali na sumnje da, ciljano, nadležno ministarstvo preko JU “Vode Srpske” utiče na dodjelu sprudišta na rijeci Bosni preko formalno raspisanih javnih poziva unaprijed odabranim firmama, pa je primjera radi samo firma “Martić Intercoop” dobila osam ugovora na poslednjem, u jesen prošle godine raspisanom Javnom pozivu za sliv rijeke Bosne. Sada su otišli i dalje i poslove im dodjeljuju i bez raspisivanja Javnih poziva.
