Dugogodišnja aktivistička borba za čist zrak i vodu koja se odnosila na lokalitet jezera Šićki brod, koji je među građanima poznatiji kao Kop, konačno je završena.
Naime, Termoelektrana Tuzla i Elektroprivreda BiH odustale su od investicionih aktivnosti za tehničku rekultivaciju površina Površinskog kopa Šićki brod na kojima je završena eksploatacija, a za skladištenje produkata koji nastaju procesima iz termoenergetskih objekata.
Kao što je poznato, prema planu tuzlanske termoelektrane, na lokalitetu jezera Šićki brod bilo je planirano formiranje deponije šljake i pepela, što je naišlo na oštre kritike građana Tuzle, aktivista koji se bore za očuvanje ekologije, ali i lokalne vlasti.
“Ovo je veliki pomak za građane, ali i sam lokalitet. Termoelektrana Tuzla, odnosno Elektroprivreda BiH nakon 22 godine konačno je donijela jednu razumnu odluku jer je u procesu obnavljanja okolinske dozvole, odustala od Kopa kao lokacije za odlagalište”, kaže za Klix.ba dugogodišnji borac za opstanak jezera i predsjednik Udruženje građana “Eko-sport” Senad Isaković.
Dvostruki značaj
Stanovnici Šićkog broda i drugih tuzlanskih naselja godinama se bore sa zagađenjem zraka, a zbog toga su se žestoko protivili da prostor nekadašnjeg površinskog kopa, koji je pretvoren u jezero i zelenu površinu, bude iskorišten u odlagalište šljake i pepela.
Denis Žiško iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju smatra da pozitivan rezultat višegodišnje borbe treba posmatrati iz dva konteksta.
“Značaj je da smo uspjeli zaštititi jedno područje koje je priroda sama rekultivisala, jer nažalost Elektroprivreda BiH nije uložila dovoljna sredstva da to uradi u proteklih 20 godina, što im je bila zakonska obaveza. To jezero sada je jedna čista oaza u ovoj našoj prljavoj sredini, a koju treba sačuvati. Sva sreća je da su nakon dvadesetogodišnje borbe lokalne zajednice, vlasti, odnosno Elektroprivreda BiH, promijenile svoj plan koji su pokušavali nametnuti”, ističe Žiško.
Značaj samog procesa je i u tome da su, kako navodi Žiško, dokazali da vlasti ne mogu nametati rješenja.
“Dakle, ukoliko se građani angažuju, postoji način da spriječimo nametnuta rješenja od vlasti, a koja idu samo njima u korist, ne misleći o lokalnoj zajednici. Ovo je prvi put da su se pod pritiskom javnosti spriječile odluke koje su forsirane maksimalno od pojedinih lobija te da je javnost uspjela vlastodršcima nametnuti svoju volju”, navodi Žiško.
Ptice, ribe i bilje
Jezero Kop posljednjih godina postalo je prirodna oaza brojnih ptica i riba, obogaćeno biljnim svijetom koji posjetiteljima pružaju priliku za pravi odmor.
“Jezero je nastalo vještačkim putem, a voda koja se nalazi u njemu svrstana je u prvu klasu po kvalitetu. Biljni i životinjski svijet koji obituje u njemu potrebno je prvenstveno zaštititi, povećanjem adekvatnih mjera, a zatim i raditi na daljem obogaćenju ribljeg fonda”, dodaje Isaković.
Izrada zoning plana trenutno je došla do procesa javne rasprave, a postojanje ovog lokaliteta potrebno je dovesti u zakonske okvire, kako se samovoljnim rješenjima ne bi nanijela nova šteta.
“To je otvoreno područje koje treba jasno definisati sa namjenama i ono mora biti prostor namijenjen za sve građane, a ne pojedince koji će ga uzurpirati i čuvati samo za sebe. Prostornim planom TK to je zona rekreacije i turizma za sve građane našeg kantona pa i šire. Javnost se mora uključiti u javnu raspravu o zoning planu koja je pokrenuta te da gradskim vlastima nametnu uređenje prostora onako kako je to potrebno građanima, a ne nekakvim interesima”, naglasio je Žiško.
Jezero Kop formiralo se zadnjih 30 godina od podzemnih voda, a ranije je na pozitivan način obuhvaćen i izmjenama Prostornog plana do 2025. godine za područje Tuzlanskog kantona.
