U sklopu projekta “Tjedan istraživanja na Neretvi”, koji se održava od 28. lipnja do 3. srpnja u mjestu Ulog, tim od 45 biologa, ekologa, znanstvenika i istraživača iz BiH, regije i cijele Europe, koji želi doprinijeti zaštiti rijeke s aspekta znanosti, boravit će u kampu na Neretvi i istraživati bioraznolikost ovog jedinstvenog riječnog sustava na kome je planirana izgradnja velikog broja hidroelektrana.
Istraživanje organizira međunarodna organizacija Riverwatch u partnerstvu s Centrom za životnu sredinu s ciljem zaštite Neretve.
– Na ovom šestodnevnom događaju istraživat će se flora i fauna rijeke Neretve i okoline, a cilj projekta je skupiti dovoljno argumenata kako bismo pokazali i dokazali koliko je ovo područje vrijedno da ostane sačuvano, a ne da bude uništeno izgradnjom sedam malih hidroelektrana (mHE) koje su planirane uzvodno od mjesta Ulog, a planirane su i tri velike hidroelektrane nizvodno, u Federaciji BiH – istaknula je u razgovoru za Fenu Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, koordinatorica “Tjedna istraživanja na Neretvi”.
Rijeke pod prijetnjom hidroenergetskih projekata
Po njezinim riječima, nije samo rijeka Neretva pod prijetnjom uništenja zbog hidroenergetskih projekata.
– Mnoge rijeke već su i uništene. U BiH je do sada izgrađeno 112 hidroelektrana, a još oko 360 ih je planirano ili već u nekoj fazi izgradnje. Definitivno je pritisak na naše rijeke ogroman, a zapravo bi trebalo biti suprotno. Rijeke moraju biti netaknute, ovakve kakve jesu, dostupne građanima da ih slobodno koriste i itekako su značajne za očuvanje biljnih vrsta – poručila je Ivanić.
Jedan dio istraživanja Neretve već je obavljen, i po njezinim riječima, dobiveni rezultati ukazuju da se radi o nevjerojatnom prirodnom blagu koje mora biti sačuvano.
– Pored Neretve radimo istraživanja i na drugim mjestima, tako smo radili i u Nacionalnom parku Sutjeska gdje smo došli do nevjerojatnih i značajnih prirodnih vrijednosti, zatim istraživanja vrela Sane i kanjona Prizren Grad na ovoj rijeci. Mi praktički radimo na način da pokrenemo inicijativu za zaštitu određenog područja koje je planirano biti zaštićeno prostornim planom, zatim idemo u sam proces bioloških istraživanja čije rezultate kasnije koristimo za izradu studije zaštite određenog područja – pojasnila je.
Dodala je kako ohrabruje odluka Federalnog parlamenta o zabrani izgradnje malih hidroelektrana na području FBiH.
– U Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojena je deklaracija o zaštiti rijeka BiH, a Parlament Federacije BiH otišao je i korak dalje, te donio jednu ovakvu odluku, što mi svakako pozdravljamo. Sada je potrebno raditi na donošenju zakonskih akata koji će omogućiti da se sve ovo provede u djelo. Samo usvajanje te odluke veliki je korak naprijed. Mi sada imamo i prostora i razloga više pritiskati one koji donose odluke da što hitnije usvoje zakonske akte koji će onemogućiti štetne projekte koji uništavaju naše rijeke – istaknula je Ivanić.
Gornji horizonti
Ivanić se osvrnula i na projekt “Gornji horizonti” u okviru kojeg se planira preusmjeravanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera.
– Mnogi izvori i ponori bit će uništeni i zabetonirani. Ovakav potez definitivno će imati katastrofalne posljedice po prirodu i stanovnike tog kraja. Doći će do potpune promjene prirodnog okruženja, do promjene klime, uništavanja poljoprivrednih dobara, a najveće posljedice doživjeti će biljni i životinjski svijet – upozorila je Ivanić.
Dodala je kako je već sada primjetno da vode koje se usmjeravaju prema Bilećkom jezeru smanjuju razinu vode Bune, Bunice i Bregave, a zatim i dotok na ušće Neretve.
– To za posljedicu ima sve veće zaslanjivanje rijeke Neretve uslijed dotoka morske vode iz Jadranskog mora. Najveću korist od proizvodnje električne energije imat će Elektroprivreda RS i Trebinje, dok će se najveće posljedice osjećati nizvodno – kazala je Ivanić.
Zelena energija može se eksploatirati, istaknula je Ivanić, a da se u isto vrijeme sačuva prirodno bogatstvo za buduće naraštaje.
– Postoje mnogi drugi izvori energije koji nanose manje štete prirodi i ljudima, a mogu proizvesti značajnu količinu energije, poput solarne i vjetroenergije. Isto tako, potrebno je da što više radimo na tome da omogućimo građanima da dobiju neke subvencije kako bi mogli uložiti u sisteme da budu nezavisni, odnosno i proizvođači i potrošači vlastite energije. Najjednostavniji primjer je ugradnja solarnih panela na krovove kuća – poručila je Ivanić.
