Centar za životnu sredinu podnio je tužbu protiv Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije povodom izdavanja ekološke dozvole zа projekat izgradnje i korištenja termoelektrane Ugljevik 3, postrojenja snage 2 x 350 MW. Za ovaj projekat produžena je koncesija na 44 godine, uprkos nepoštivanju koncesionog ugovora.
Podsjećamo da je u toku 2018. godine, povodom podnošenja žalbe od strane Centra, došlo do zaključenja Sporazuma o poravnanju između Sekretarijata Energetske zajednice i ovog Ministarstva u Beču, međutim Ministarstvo je prekršilo Sporazum i pokrenulo i okončalo proceduru nove procjene uticaja bez konsultacija sa Sekretarijatom. Pored toga, Ministarstvo je investitoru izdalo ekološku dozvolu, iako je upravni spor protiv Studije uticaja na životnu sredinu za isti projekat još uvijek u toku.
Napominjemo da je ovo treća ekološka dozvola koju Ministarstvo izdaje za isti projekat. Prva je poništena od strane suda 2013. godine, dok je druga, nakon poravnanja sa Energetskom zajednicom, ukinuta po službenoj dužnosti 2019. godine. Međutim, uprkos svim naporima, kod donošenja treće ekološke dozvole, Ministarstvo je ipak zanemarilo preuzete međunarodne obaveze – Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice, Sofijsku deklaraciju i Zelenu agendu za Zapadni Balkan, Sporazum o poravnanju sa Sekretarijatom Energetske Zajednice, te Espoo konvenciju o konsultacijama glede prekograničnog uticaja na životnu sredinu.
„Za izgradnju konkretnog postrojenja potrebno je nekoliko godina. Uzimajući te činjenice u obzir, jasno je da dolazi do izvjesnog kršenja Sofijske deklaracije u kojoj stoji da Bosna i Hercegovina postaje karbon-neutralna država do 2050. godine, a predviđeno trajanje ovog postrojenja znatno premašuje 2050. godinu. Na kraju se vraćamo na pitanje ekonomske isplativosti i ekološke opravdanosti projekta, u poređenju sa današnjim cijenama i globalnim trendom projekata obnovljivih izvora energije”, izjavio je Dragan Ostić, koordinator kampanje “Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva” u Centru za životnu sredinu.
Isitče da je, pored proceduralnih povreda načinjenih u postupku izdavanja nove ekološke dozvole, Ministarstvo u potpunosti relativiziralo rad postojeće termoelektrane i jednostrano ocijenilo usaglašenost njenog budućeg rada sa najvišim standardima zaštite životne sredine, iz čega je dalje očito izvedena i ocjena o usaglašenosti kumulativnog štetnog uticaja, a time i usaglašenost same ekološke dozvole sa pravnom tekovinom EU.
“Potpisivanjem Sporazuma o poravnanju, Ministarstvo se upravo obavezalo da će do eventualne ocjene o usklađenosti novih postupaka i akata doći u bliskoj saradnji sa Sekreterijatom Energetske zajednice, što ovdje nije bio slučaj. Naprotiv, napori Sekretarijata u tom pogledu su ignorisani. Zbog toga, Ministarstvo i zainteresovano lice moraju da trpe zakonske posljedice”, istakao je Redžib Skomorac, pravnik u Centru za životnu sredinu.
