I pored toga što je 7. jula u Parlamentu Federacije BiH usvojen Zakon kojim se zabranjuje gradnja malih hidroelektrana instalisane snage do 10 mW, borba investitora i eko-aktivista se nastavlja.
Zakon je naime, ostavio mogućnost investitorima koji su već krenuli u proceduru, da u roku od tri godine prikupe svu dokumentaciju za izdane koncesije i izgrade mini hidroelektranu, bez obzira na usvojenu zabranu.
U ovoj ne zakonski ali moralno svakako “sivoj zoni” za investitore, po nekim procjenama nalazi se čak stotinjak potencijalnih novih mini hidroelektrana.
I eko-aktivisti su, stoga, odmah po usvajanju Zakona, najavili nastavak borbe. Za svaku rijeku pojedinačno.
Aarhus centar, tako, svega sedmicu dana nakon usvajanja pomenutog zakona, nastavlja borbu za rijeku Bosnu, odnosno protiv izgradnje mini hidroelektrane “Bilješevo”.
Podsjećamo, krajem januara ove godine, na dnevnom redu Općinskog vijeća Kakanj našao se Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesije za izgradnju MHE “Bilješevo’’, na rijeci Bosni, snage 4,00 MW. Navedeni prijedlog rezultat je samoinicijativnog zahtjeva za dodjelu koncesije koju je Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK uputio investitor “TRGOŠPED” d.o.o. Kakanj. Nakon snažnog protivljenja mještana i predstavnika mjesnih zajednica općine Kakanj, Općinsko vijeće donijelo je odluku o sprovođenju javne rasprave, koja je zatim preimenovala u “internu”, bez mogućnosti učešće šire javnosti, zbog čega su istu napustili predsjednici mjesnih zajednica Bilješevo, Modrinje, Podgora i Donj Kakanj, zajedno sa članovima Koalicije za zaštitu rijeka.
Zbog bojazni da će se glas građana ponovo pokušati “zaobići”, mještani, uz pomoć Aarhus centra u BiH i Fondacije “Atelje za društvene promjene”- ACT, pokreću kampanju “Ne damo rijeku Bosnu!” i početkom marta, Općinskom vijeću, predaju inicijativu sa gotovo 2.000 prikupljenih potpisa građana Kaknja!
Inicijativom je zatraženo odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju MHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj, te usklađivanja navedenog Zaključka sa Prostornim planom općine Kakanj 2010-2030. i Prostornim planom ZDK 2009-2029.
Međutim, kako Aarhus centar ističe u svom saopštenju, iako je prošlo više od četiri mjeseca, Općinsko vijeće Kakanj još uvijek nije razmatralo Inicijativu, iako je to, prema Statutu Općine, bilo dužno uraditi u roku od 60 dana.
S obzirom da je Općinsko vijeće taj rok prekoračilo, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” je uputilo urgenciju. A usvajanje novog zakona, smatraju dodatnim razlogom zbog koga Općinsko vijeće Kakanj treba u cjelosti uvažiti građansku incijativu.
“Zahtjevom koji smo nedavno uputili Općinskom vijeću Kakanj, istakli smo da je sada i volja federalnog zakonodavca da se izgradnja mHE više ne podržava na teritoriji Federacije BiH, kako na rijeci Bosni, tako i za slučajeve planova izgradnje novih mHE na drugim rijekama u FBiH, poput rijeke Ugar. Imamo već pozitivan primjer u općini Hadžići, gdje je Općinsko vijeće Hadžići povuklo sa svog dnevnog reda Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti za izgradnju mHE “Toplice 3” na rijeci Lepenici, jer se očekivalo da će ovaj Zakon biti usvojen. Tako da postoji primjer iz prakse, da jedno općinsko vijeće unaprijed odbacuje prijedlog za izgradnju mHE zbog Zakona. To znači da Općinsko vijeće Kakanj treba učiniti isto u odnosu na mHE “Bilješevo”, tim prije jer je Zakon i usvojen”, ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Borba se, dakle, nastavlja. Ali sa mnogo povoljnijim položajem za eko-aktiviste u njoj. Koji su krenuli od nule, u društvu neosvještenom o šteti koju MHE nanose prirodi i ljudima i u državi premreženoj koruptivnim interesima i došli do jednoglasnog usvajanja zakona koji zabranjuje gradnju novih MHE.
