Udruženje građana „Za Doljanku“ godinama nastoji zaustaviti ekocid na rijeci Doljanki u Jablanici. Nedavno je ovo udruženje uspjelo dobiti i petu pravnu pobjedu pred sudom, a kojom je dokazano da je Federalno ministarstva okoliša i turizma odlučivalo u korist investitora, firme Eko Vat d.o.o. Jablanica investitora male hidroelektrane “Zlate”.
Kantonalni sud u Sarajevu poništio je Rješenje ovog Ministarstva na čijem je čelu godinama Edita Đapo, a kojim je Eko Vat oslobođen obaveze ishodovanja nove okolinske dozvole, odnosno izrade nove studije i novog uključivanja zainteresovane javnosti. U presudi se navodi da je ministarstvo nezakonito primjenjivalo novi Zakon o zaštiti okoliša, iako je bio upoznat sa presudom Kantonalnog suda u Sarajevu iz 2021. godine i obavezom završavanja svih postupaka vezanih za mHe “Zlate” prema Zakonu koji je prije bio na snazi.
Udruženje na čijem je čelu godinama Dženan Šašić godinama ukazuje na kriminalne radnje svih institucija u FBiH koje su pogodovale Eko Vatu u kojem su proslavljeni košarkaš Mirza Teletović i njegov ocu Šaban vlasnici i odgovorna lica. Dženan i njegovi saborci koji neprestano ukazuju na čitav lanac kriminala i nezakonitosti i u cijeloj BiH, ali i šire, odavno su postali simbol borbe za slobodu rijeka.
Ekskluzivno za GERILU pričali smo sa Dženanom Šašićem o problemima sa kojima se susretao svih ovih godina, da li se nada konačnoj pobjedi kao i da li očekuje da će Edita Đapo napokon krivično odgovarati, ali i o njegovim stavovima po pitanju novih odnosa unutar Koalicije za rijeku i odnosu lidera eko aktivista u BiH prema lokalnim eko aktivistima i pokretu “Za Doljanku”.
GERILA: Rijeka Doljanka i aktivisti na čelu sa Vama postali su simbol borbe za očuvanje ove rijeke i van granica BiH. Kakva je danas situacija sa Doljankom i mHE koja se gradi na njoj?
DŽENAN: Mhe Zlate radi punom parom. U početku je bila predviđena izgradnja 2 mHE na rijeci Doljanki, jedna je napravljena, a od druge neće biti ništa. Ona koja je novoizgrađena zapravo je u ovom trenutku divlja gradnja jer ne posjeduje okolinsku dozvolu kao ni valjanu građevinsku dozvolu.
GERILA: Kako je moguće da ni pet sudskih presuda nije dovoljno da se zaustavi nelegalan rad mHE Zlate na rijeci Doljanki?
DŽENAN: Odgovor je sadržan u imenu Bosna i Hercegovina. To je direktni dokaz kriminala i korumpiranosti protiv koje se i borimo na neki način. Potkupljeni pojedinci u institucijama države rade protiv interesa običnih građana dok su u službi kriminalaca i tajkuna. Međutim, vjerujemo da će se naći osoba koja će imati dovoljno snage da zabrani rad mHE.
GERILA: Kompanija Eko-Vat Jablanica, vlasništvo oca i sina Šabana i Mirze Teletovića, na Doljanki je napravila malu hidroelektranu Zlate. Svi znamo ko je Mirza Teletović, jedan od najpoznatijih sportista ove zemlje ikada. Da li ste imali probleme sa Teletovićima, prijetnje ili neku vrstu pritisaka?
DŽENAN: Borba za Doljanku razlikuje se od drugih zbog toga što se mi borimo oči u oči sa investitorom, tako da su prijetnje i neugodne situacije svakako bile prisutne tokom borbe. Sve je prijavljeno policiji i sudu i neke stvari su se riješile po tom pitanju.
GERILA: Ministrica Edita Đapo dozvolu za MHE Zlate na DOljanci je potpisala na osnovu dokumentacije resornih javnih institucija, ali i Studije uticaja na okoliš, koju je u decembru 2016. izradila kompanija Enova. U najnovijoj sudskoj presudi iz iz jula ove godine Kantonalni sud u Sarajevu poništava ranije rješenje Federalnog ministarstva turizma da za rad Doljanke ne treba nova studija uticaja na okoliš. Ministarstvo na čijem je čelu Đapo, čini se, na sve načine pokušava da omogući rad ove MHE?
DŽENAN: Nova presuda je najbolji pokazatelj koliko Edita Đapo i njeni pravnici pogoduju investitoru, gdje zloupotrebljavaju i novi zakon o zaštiti okoliša koji provode, sve kako bi Teletovića oslobodila pribavljanja nove okolinske dozvole i kako bi omogućila neometan rad mHE.
GERILA: Da li se Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) oglasila o radu MHE Zlate, uzevši u obzir najnovije sudske odluke?
DŽENAN: U ovom trenutku svi instrumenti moći su u rukama FERKA i od njih očekujemo da donesu odluke u skladu sa zakonom, a to je da zabrane rad mHE Zlate do okončanja ponovnog postupka. Na taj način bi sačuvali obraz same institucije, postupili u skladu sa zakonom, te poslali poruku malim običnim ljudima ove zemlje u kojoj zakon vrijedi za sve.
GERILA: Udruženje građana “Za Dljanku” je predalo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela zloupotrebe,a uputili se žpismo predsjedniku Saveza za bolju budućnost, Fahrudinu Radončiću, čiji je kadar Đapo, i zatražili da pred organima stranke predstavi zahtjev Udruženja i smijeni ministiricu Đapo sa funkcije. Imate li povratnu informaciju o krivičnim prijavama, šta se tu dešava, i da li vam je Radončić ikada odgovorio?
DŽENAN: Udruženje za Doljanku je zahvaljujući Centru civilnih incijativa oživjelo svoj pravni put, a od tuda i 5 dobijenih presuda. SBB i Radončić se do sada nisu oglasili, a svakako očekujemo da će to uraditi u narednom periodu. Otpočelo je davanje izjava protiv Edite Đapo i da budem iskren odatle i moje neslaganje i razočarenje Koalicijom u ovakvom formatu. Sve ranjene rijeke, divlje deponije, deponija Uborak, sječa šuma i ostale afere federalne ministrice pretvorile su se problem Udruženja za Doljanku i Dženana Šašića. Preko 2 i po sata sam davao iskaz sam u policiji. Krivična prijava bila je odgođena u novembru prošle godine za potrebe svih drugih rijeka i problema, jer su bili u toku pregovori oko novog zakona. Išlo se i na pregovore s Novalićem, iako je naša rijeka ranjena, radile se presice ispred federalnog parlamenta, prisustovalo i na radionicama da na kraju taj zakon ne bi predvidio ništa ozbiljno za Doljanku, a na kraju su iskulirali krivičnu prijavu protiv Đapo, koja umjesto da odgovara za svoja nedjela, od oktobra može preuzeti neko novo ministarstvo i nastaviti nanositi neku novu štetu. Time su pokazali kako gledaju na Doljanku.
GERILA: U jednoj od svojih skorašnjih objava ste poprilično emotivno naveli da ne želite da pripadnici Koalicije za rijeke kao i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT više spominju slučaj rijeke Doljanke u svojim medijskim nastupima. Takođe ste naveli i da najveći dio eko aktivista koristi vaš ali i druge slučajeve borbe za slobodu rijeka kako bi ostvarili ličnu korist, dobili međunarodne grantove, ali da od njih izostaje bio kakva podrška, osim deklarativne, lokalnim aktivistima koji se svakodnevno izlažu riziku i pritiscima od strane tajkuna, moćnika i političara. Možete li pojasniti svoje tvrdnje?
DŽENAN: Već 15 godina postoji borba protiv mHE, a dva pokreta Kruščica i Doljanka u potpunosti su promjenila javno mjenje kada je u pitanju ova problematika i to vršeći ogroman pritisak. Naravno EkoAkcija i Gotuša su pioniri priče, Centar za životnu sredinu također. Neki drugi pokreti, organizacije i fondacije nisu svjesni tih činjenica. Iskustva drugih, priče drugih, zasluge drugih u njihovom postupcima nemaju nikakav value. 2020. je sve već bila dobro uhodana priča i svi su bili solidarni sa drugim pokretima. Sa njihove strane sada to ne postoji, a rekao sam u odgovoru iznad kako i na koji način. Dženan nije ušao u lične sukobe ni s kim, niti rastura Koaliciju, samo u svoje ime smatra da se Udruženje treba okrenuti nekim drugim putevima i saradnicima. Smatram da je Udruženje dalo dosta Koaliciji, a Koalicija je zapostavila Doljanku. Nijedan drugi pokret ne traži odgovornost nadležnih, krivičnu odgovornost, samo Doljanka. Nismo isti. 2018. godine, u 21. godini života bez posla i ičega, Teletoviću sam rekao ‚,Ti ćeš živjeti u Finiksu, ja ostajem sa svojim narodom‘‘, a sad to nema nikakvu vrijednost u očima drugih. Pitanje je šta bi neko drugi uradio da je bio na mom mjestu. Sav mogući pritisak, prijetnje, prešli su preko mojih leđa, a koliko vidim sad je bitniji ugled u Koaliciji od stava nekoga ko je započeo kad Koalicije ni udruženja nije ni bilo. Ostajem pri tome da Udruženje treba bit samostalnije i naći nove partnere, makar me to koštalo smjene upravnog i nadzornog odbora. Uopšte se ne sekiram hoću li i dalje biti pri Udruženju, jer moja ljubav prema Doljanci i borba za bolju Doljanku nikad neće prestati.
