Više od godinu dana na nelegalnu eksploataciju šljunka u koritu i priobalju rijeke Drine na području Bijeljine ukazivali su aktivisti neformalne grupe građana iz Bijeljine, koji su pokrenuli kampanju sa ciljem da skrenu pažnju nadležnima i javnosti na štetu koju svojim radnjama prouzrukuju šljunkokradice.
Dio aktivnosti usmjeren je na sačinjavanje mapa legalnih lokaliteta za vađenje minerala iz Drine, odnosno kritičnih mjesta na kojim postoji opasnost od izlijevanja vode iz korita u slučaju obilnijih padavina i potreba da se na tim mjestima produbi i očistiti korito radi većeg proticajnog profila.
Istovremeno, nadležnima za upravljanjem vodotokom i vršenje nadzora su dostavljali sa terena dokaze o uočenim nelegalnim radnjama šljunkara.
Pritom su nailazili na nerazumjevanje od strane dijela nadležnih, posebno iz Javne ustanove “Vode Srpske”, iz koje su upućivani i demanti da u slivu rijeke Drine postoji nelegalna eksploatacija šljunka, odnosno problem je minimiziran, tvrdnjana da nelegalna eksploatacija postoji “u manjoj mjeri”.
Da to nije baš tako, pokazale su prošlonedeljne informacije da se upravo na području Bijeljine sprovodi istraga protiv više privrednih društava i odgovornih lica u njima za nelegalnu eksploataciju minerala, kao i nezakonitog rada betonara na ovom području.
Kuriozitet je da je osim mještana u naseljima koja su pogođena ovim nezakonitim radnjama, akciju MUP-a, OJT Bijeljina i Inspektorata RS pozdravili i iz “Voda Srpske”.
Posebno je apostrofirano područje kod Pavlović mosta, koje je, po tvrdnjama mještana susjedne MZ Popovi posebna meta nelegalnih šljunkara. Prema informacijama, koje je pomenuta neformalna grupa građana pribavila od JU “Vode Srpske”, na ovom području samo je jedna legalna lokacija za vađenje šljunka sa rokom izvođenja radova do 14.11.2022. godine.
„Na svakih stotinu metara su neke šljunkare, jednostavno ne postoji drinska plaža, ni odmaralište, niti se može pored rijeke prošetati u miru, jednostavno to su uvijek buka i bageri“ – tvrdnje su Dejana Vukovića, predsjednika Savjeta MZ Popovi.
Takođe, osim lokaliteta u okolini Pavlovića most, iz NGG “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Bijeljine”, kao na redovnu metu nelegalnih šljunkara ukazivali su na međudržavno područje između BiH i Srbije u Balatunu.
Te aktivnosti rezultirale su da je zbog problema nadležnosti Vodne inspekcije RS i Republike Srbije u kontekstu krivičnog gonjenja eventualnih počinilaca krivičnih djela nelegalne eksploatacije šljunka u slivu rijeke Drine, na sjednici Odjeljenja za privredu Okružnog javnog tužilaštva donesena odluka da se održi „Tematska sjednica privrednog odjeljenja“.
Na njoj bi se trebala riješiti pitanja nadležnosti vezano za eksploataciju prirodnih bogatstava rijeke Drine, Grupa je obaviještena službeno iz OJT Bijeljina.
„Imamo informacije da su pokrenute konkretne istrage upravo rezulat tih naših aktivnosti, ali i da su veće zanimanje za nezakonito šljunčarenje na „ničijoj zemlji“ pokazali državni organi i Inspekcija iz Srbije, pa je nakon toga aktiviran i prije osam godina Sporazum o saradnji u oblasti integralnog upravljanja vodama donjeg toka rijeke Drine, potpisan između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srrbije” – informacije su iz NGG za područje Bijeljine.
Njihove su tvrdnje da je taj dokument, barem do sada, bio samo formalne prirode i nije značajnije doprinosio zaštiti korita granične rijeke BiH i Srbije i priobalja od nelegalne eksploatacije šljunka. Odnosno, u praksi, sam Sporazum nije bio i garancija za uređenje obala rijeke Drine, kako se ne bi dešavale poplave koje konstantno nanose štetu stanovnicima uz rijeku sa obje njene strane.
U dosadašnjem periodu, ni na osnovu tog Sporazuma formirane Zajednička komisija i radne grupe, nisu imale intenzivniju saradnju. Tokom 2020. godine nisu održavali sastanke, a nema informacija o eventualnom značajnijem zajedničkom djelovanju ni u prošloj i ovoj godini.
