Mještani naselja pored rijeke Bistrice kod Foče, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), gdje kineski izvođač izvodi pripremne radove za gradnju hidroelektrana, prijete protestima ako radovi budu nastavljeni.
Radove izvodi Kineska nacionalna aerotehnološka korporacija za međunarodni inženjering AVIC.
Kineze je angažovala Elektroprivreda entiteta Republika Srpska (ERS) za gradnju hidroelektrana “Bistrica” 1, 2 i 3. U decembru 2021. je ozvaničen početak radova iako za projekat ne postoji važeća ekološka dozvola.
Kineska kompanija otvorila je početkom avgusta i svoje predstavništvo u Foči, koje je smješteno u lokalnu kafe-piceriju.
Radi se o državnoj kompaniji osnovanoj 2008., koja ima skoro pola miliona zaposlenih a uglavnom se bavi projektima u avioindustriji.
Zbog poslova s kineskom vojskom, nalazi se na listi onih u koje je američkim državljanima i preduzećima zabranjeno investirati.
Zašto mještani gradnju smatraju prijetnjom?
Mještani se protive jer se boje da će rijeka biti potpuno uništena izgradnjom hidrocentrala, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE),Vladimir Ninković, član Savjeta Mjesne zajednice Miljevina kroz koju teče Bistrica.
“Kako su hidrocentrale blizu nas, tako mi doživljavamo i gledamo kako nema rijeke, kako je rijeka u cijevi, kako nema ribe, kako nema rakova. Sve se živo uništi, flora, fauna, jednostavno nestane. Rijeka se gurne u cijev i proizvodi se električna energija”, rekao je Ninković.
Ovaj mještanin priča kako su bageri već “zagazili” u korito Bistrice, te da se gradnjom hidroelektrana ugrožavaju životi oko 1.000 stanovnika tog područja.
“Rečeno je na javnoj raspravi od strane investitora da je to ‘vitalni nacionalni interes’. Vitalni nacionalni interes treba da bude egzistencija ljudi na ovom podneblju, da živimo, da se zaposlimo, što nije ponuđeno tu.
Mjesna zajednica Miljevina i okolne mjesne zajednice nemaju apsolutno ništa, čak ni Opština Foča nema ništa od hidrocentrala. Ima samo investitor, i to su stvari protiv kojih ćemo se sigurno boriti i nećemo dopustiti, nadam se, da se ikako naprave”, rekao je Ninković.
Slično razmišljaju i u susjednoj Mjesnoj zajednici (MZ) Kuta, u kojoj takođe navode da su pisali vlastima da se radovi obustave, ali da nije bilo odgovora.
“Niko nije za ovo da se uništavaju vode, jer će se uništiti voda kad se to pregradi, biće tu svega”, rekao je za RSE Luka Bodiroga, predsjednik MZ Kuta.
“Borićemo se, šta drugo nego se boriti i da se ne nastavlja dalje i da se ne gradi pod ovakvim uslovima”, poručio je Bodiroga.
Nekada lijepom rijekom sada teče mulj
Mještani imaju podršku i stanovnika oko rijeke Krupice, pritoke Bistrice na kojoj je izgrađena hidrocentrala.
Fuad Šljivo, iz sela Jeleč pored Krupice, za RSE kaže – normalan čovjek, ako imalo ima mozga je protiv toga.
“Meni ovdje rijeka od moje kuće, moje kolibe, prolazi tu na nekih sedam-osam metara. Sad se dešava, valjda gore kad im fali vode, da zatvore centralu, da je dignu i onda ti možeš u papučama proći. Mogu misliti kakav je to udar na floru i faunu, a pogotovo na pastrmku koja ovdje obitava”, kaže Šljivo.
On opisuje da nakon otvaranja prolaza na centrali, umjesto vode, teče mulj.
“Na jednom dijelu se može patikama preći, skačući sa kamena na kamen. Ima dijelova rijeke gdje više nema rijeke. To je najljepši dio onaj bio”, prisjeća se Šljivo.
Pripremni radovi u završnoj fazi
Iz Predstavništva kompanije u Foči, RSE je dobio kratak komentar da oni i dalje čekaju na sve potrebne dozvole da bi počeli sa izgradnjom.
Muškarac koji se predstavio samo kao Čen, te rekao da je koordinator u bh. predstavništvu kompanije AVIC, istakao je da su trenutno u toku pripremni radovi i geološka istraživanja, a da oni kao izvođač nisu nadležni za dobijanje dozvole nego HE Bistrica.
Takođe je naglasio da je obaveza investitora da obezbijedi potrebna sredstva, te da oni, kao izvođač, neće tražiti dodatni novac preko svojih kontakata u Kini.
Preduzeće “Hidroelektrana Bistrica” prema riječima direktora kompanije postoji već desetak godina, ranije je bila u privatnom vlasništvu, a sada je njen vlasnik Elektroprivreda RS.
Ubrzo nakon preuzimanja, u decembru 2019. godine u Kini je potpisan ugovor o izgradnji tri hidrocentrale na Bistrici.
Dejan Pavlović, v.d. direktora HE Bistrica, tvrdi da sistem hidrocentrala “neće ugroziti biljni i životinjski svijet”.
Uvjerava mještane da će riješiti problem čestog plavljenja ove rijeke – iako, dodaje, to uopšte nije obuhvaćeno projektom.
“Nema niko razloga da bude nezadovoljan, to je sigurno jedan projekat na ovoj regiji najvrijedniji i da kažem da mještani Miljevine posljednjih 30 godina imaju konstantno poplave od rijeke Bistrice”, istakao je Pavlović.
Tvrdi da sada rade po važećoj građevinskoj dozvoli, a da u narednih mjesec dana očekuju “da će biti završena i ekološka”, te da će onda imati kompletiranu dokumentaciju za projekat.
Prema procjenama v.d. direktora HE Bistrica, godišnji prihod elektrana bi mogao biti oko 50 miliona KM (25 miliona evra), obzirom na poskupljenje struje.
“Kada je početa sama studija izvodljivosti oko ovog projekta, računalo se na struju od 94 evra, a sada je jedan gigavat (gWh) oko 200 evra, s tim da su procjene u narednih par godina da neće padati cijena ispod nivoa od 200 evra”, ocjenjuje Pavlović.
Hidroelektrana bez ekološke dozvole
Banjalučki Centar za životnu sredinu se već neko vrijeme bori protiv ovog projekta.
Vladimir Topić iz Centra kaže za RSE da građevinska dozvola po kojoj se trenutno radi potiče iz 2009. godine, te da su oni zbog nje uložili tužbu pred banjalučkim Osnovnim sudom.
“Stvar je što je čitav postupak pokrenut iznova, izrade studije uticaja na životnu sredinu za sva tri projekta su u toku, javna rasprava je bila, studija je trenutno još u izradi, ona je katastrofalno urađena i trenutno se revidira”, rekao je Topić.
On tvrdi da se u prethodnih mjesec-dva dana bageri ulaze u riječno korito, te da se radi o mnogo većim radovima od pravljenja pristupnih puteva.
Prema njemu, investitor se ponaša po principu “haj'mo mi graditi, a dozvole će stići kasnije”. Dodaje da se uveliko radi, iako nisu obezbijeđena potrebna finansijska sredstva.
“U aprilu je kod Unikredit banke Elektroprivreda RS podigla kredit od 30 miliona, a čitava investicija košta 204, i ovo je nešto što će im pokriti period od možda pola godine-godinu, to su sami izjavili, onda se postavlja pitanje gdje su druga finansijska sredstva”, smatra Topić.
On podsjeća da, prema Izmjenama i dopunama prostornog plana RS do 2025. godine, rijeka Bistrica je predviđena za zaštitu u sklopu kompleksa “Treskavica i kanjon Bistrice”.
“Rade se kontradiktorne stvari nadležnih, u jednom dokumentu prostor predviđaju za zaštitu a u stvarnosti dozvoljavaju gradnju i hidroenergetsko iskorištavanje”, upozorava Topić.
Koncesija stara 16 godina
Koncesija za izgradnju hidroelektrana na Bistrici je dodijeljena još 2006. godine, i to “Elektrodistribuciji” sa Pala.
Nju je dodijelilo Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS, a “Elektrodistribucija” je osnovala koncesiono preduzeće “Hidroelektrane Bistrica” koje je tri godine kasnije preuzelo posao.
Tada je pribavljena i građevinska dozvola, kao i ekološka, ali ona je istekla nakon pet godina.
Projekat je dugo stagnirao, preduzeće je kasnije prešlo u privatno vlasništvo – sve dok ga 2019. opet nije preuzeo RS, konkretno “Hidroelektrane na Drini”, čiji je vlasnik “Elektroprivreda RS”.
Koncesija za eksploataciju rijeke Bistrice za proizvodnju električne energije traje do 2043. godine.
