Preporuke, slične onima od Evropske komisije, ponovljene su u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, u kojem se navodi kako ova komisija smatra da Ured treba zauzeti proaktivniju ulogu u suzbijanju koruptivnih pojava, sa stanovištem da treba biti “samostalno tijelo”.
Članovi Komisije smatraju da za rješavanje problema pravosuđa potencijalnu ulogu ima Ured, uz “prateće jačanje institucionalne, finansijske i profesionalne nezavisnosti ove institucije”.
Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navodi kako je potrebna institucionalna odvojenost Ureda. On napominje da fizička odvojenost za njega podrazumijeva i premještanje Ureda u drugu zgradu, izvan zgrade u kojoj se nalazi Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).
“Onda bi bila i potpuno izdvojena od Suda i Tužilaštva, jer vi imate situaciju da u prostorijama VSTV-a Ured saslušava svjedoke, tako da sudije i tužioci vide ko dolazi”, kaže Arnaut, navodeći kako se ovo ne bi riješilo izmještanjem na drugi sprat u zgradi Vijeća.
Za nezavisno djelovanje potrebno i odvajanje od VSTV-a
Ured disciplinskog tužioca formiran je unutar VSTV-a i zadužen je za procjenu pritužbi i istraživanje navoda protiv sudija ili tužilaca o povredi dužnosti i pokretanje disciplinskog postupka. Ti se postupci vode pred komisijama koje imenuje Vijeće, a puni sastav Vijeća također odlučuje u trećestepenim disciplinskim postupcima.
U svjedočenju pred Istražnom komisijom u Parlamentarnoj skupštini 2020. godine, Alena Kurspahić-Nadarević glavna disciplinska tužiteljica, istaknula je kako se Ured slaže s većinom ranije izdatih preporuka koje se odnose na povećanje integriteta i odgovornosti.
“Ona koja je ključna i važna, a mislimo da bi bila jako potrebna, jeste da Ured disciplinskog tužioca bude samostalno tijelo, jedna posebna institucija odvojena od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, kazala je tada Kurspahić-Nadarević, dodajući kako bi se time promijenila i percepcija javnosti prema kojoj Ured nije samostalan u radu, jer je organizaciona jedinica Vijeća.
Ona je tada kazala kako Ured ima propisan visok stepen autonomije, ali da dosta zajedničkih službi dijeli sa odjelima Sekretarijata Vijeća, zbog čega postoje evidencije o istragama, svjedocima, ali i odlascima na službena putovanja.
“Smatramo da bi zbog ovog niza razloga zaista bilo korisno i potrebno da ova institucija – Ured disciplinskog tužioca – bude odvojeno tijelo, a što je u suštini praksa i u uporednom pravu”, istaknula je Kurspahić-Nadarević.
U Izvještaju se, uz Mišljenje Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, navodi kako disciplinski postupci protiv sudija i tužioca i dalje nemaju preventivni učinak, te da disciplinski predmeti koji se pokreću zahtijevaju temeljito, nezavisno i transparentno postupanje.
“Ured disciplinskog tužioca i dalje je izložen pritiscima i zastrašivanju. Na takve prakse se mora snažno reagovati. VSTV mora hitno provesti planove kojima bi se disciplinskom tužiocu osigurala veća autonomija i nezavisnost od VSTV-a, posebno kroz odgovarajuće odvajanje prostorija i infrastrukture”, navedeno je u Izvještaju.
Iz Ureda za BIRN BiH navode kako podržavaju preporuku o odvojenom sjedištu, svjesni zakonskih i budžetskih ograničenja za njeno izvršenje.
Prostorije koje će biti na raspolaganju VSTV-u, a u koje bi mogao biti premješten Ured, su prostorije Državnog tužilaštva koje je početkom ove godine premješteno u jednu od obnovljenih i nadograđenih zgrada u Kompleksu pravosudnih institucija.
“Na ovaj način, nakon useljenja u novu zgradu koje je izvršeno 2018. godine, svi kapaciteti Tužilaštva bit će u adekvatnom radnom prostoru, a također će se osloboditi raniji kapaciteti koji će biti ustupljeni na korištenje Sudu BiH i VSTV-u BiH”, navodi se u saopćenju Tužilaštva od marta ove godine.
O podjeli prostorija unutar Kompleksa, na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz Državnog suda i VSTV-a.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže kako bi se za nezavisnost Ureda on trebao fizički potpuno izmjestiti iz VSTV-a.
“Postoji mogućnost da VSTV, kao krovna institucija, utječe na rad Ureda”, kaže Korajlić, navodeći primjer prema kojem, i na upite o radu Ureda, odlučuju članovi Vijeća, a ne disciplinski tužioci.
Položaj Ureda u očekivanim izmjenama Zakona o VSTV-u
Iz Odjela za komunikacije Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovine, za BIRN BiH navode kako planovi kojima bi se osigurala veća autonomija i nezavisnost Ureda od VSTV-a, a koji ne zahtijevaju zakonske izmjene, još uvijek nisu provedeni.
“Zakonske izmjene su potrebne kako bi se još više uvećala autonomija i nezavisnost Ureda, kao i po preporuci nezavisnog stručnjaka u Peer Assessment misiji iz 2016. o disciplinskim procedurama u bh. pravosuđu”, navode iz Delegacije.
U odgovoru podsjećaju da je poboljšanje funkcionisanja pravosuđa – usvajanjem novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, u skladu s evropskim standardima – sastavni dio 14 ključnih prioriteta u dobijaju statusa zemlje kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji. Ovaj zakon jedan je od četiri zakona na čijem donošenju ove godine insistira Evropska unija u BiH.
Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Priebeov izvještaj, navodi kako se VSTV nije uspio pozicionirati kao institucija u službi pravosuđa, te kako se pokušaji – usmjereni na reformu Zakona – opstruiraju skoro deceniju.
Ministarstvo pravde BiH je u julu ove godine predložilo izmjene i dopune Zakona o VSTV-u ali se u njima ne spominje rješavanje pitanja pozicije Ureda disciplinskog tužioca.
Korajlić rješavanje ovog pitanja vidi kao način za postizanje suštinske nezavisnosti Ureda.
“Suštinska nezavisnost se postiže onda kada postane zasebno tijelo, a ne jedinica u okviru VSTV-a. Upravo u Zakonu o VSTV-u treba definirati nezavisnost i kapacitet Ureda, te način funkcionisanja donošenja odluka u disciplinskim postupcima”, kaže ona.
Damir Arnaut navodi kako su ove izmjene prvi korak i da je u njima naznačeno, premda je to, kako kaže, neuobičajeno za zakone, da će se – godinu dana od usvajanja ovog zakona – usvojiti potpuno novi zakon o Vijeću.
“To je predviđeno dugoročnim planom i Komisija je navela da opsežne izmjene o VSTV-u trebaju podrazumijevati institucionalnu odvojenost Ureda disciplinskog tužioca, ali i druge preporuke iz Izvještaja, uključujući viši profesionalni status i iskustvo osoblja Ureda”, kaže Arnaut.
Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije, smatra kako je Ured do sada, i u postojećim okolnostima, demonstrirao zavidnu samostalnost u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
“Pored toga, preporuke iz ovakvih analiza [Peer Review preporuka] ne treba nekritički prihvatati”, smatra Murtezić, navodeći kako je ova preporuka osnovana, ali da je potrebno obratiti pažnju da se nezavisnost od VSTV-a ne pretvori u zavisnost od nekog drugog.
U februaru ove godine Predstavnički dom Državnog parlamenta usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Ove izmjene i dopune – mjesec dana nakon – nisu prošle u Domu naroda.
Krajem augusta je Državni parlament usvojio jedan od četiri zakona na kojima insistira Evropska unija – izmjene Zakona o javnim nabavkama, ali pred državnim zastupnicima i delegatima se još uvijek nisu našle izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.
